hrvatski

Rak kore pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) ugrožava lovranski marun unatoč prisutnosti hipovirulentnih sojeva gljive Cryphonectria parasitica (Murrill) Barr

Vrlo karakteristična šuma/voćnjak na području Lovrana, koja se sastojiodprirodnepopulacije pitomog kestena (Castanea sativa) unutar koje se nalaze stabla maruna, izuzetno cijenjenog kultivara, lokalnom stanovništvu stoljećima je služila kao značajan izvor prihoda. Marun, karakterističan po svojim velikim i ukusnim plodovima, vegetativno je razmnožavan cijepljenjem izdanaka ovog kultivara na postojeće sjemenjake, što je rezultiralo nastankom ove miješane šume/voćnjaka. Upravo je na ovom području 1955. godine prvi puta zabilježena pojava bolesti raka kore kestena, uzročnika Cryphonectria parasitica, što se odrazilo na lokalnu populaciju kestena i maruna, smanjujući broj posljednjih s preko 10 000 na svega nekoliko stotina stabala. Od 2009. do 2011. godine s ovog područja sakupljeni su uzorci kore koji su pokazivali patološke promjene, a iz kojih je u laboratoriju izolirana C. parasitica, kao i listova koji su služili za genotipizaciju drveća. Utvrđeno je da sva stabla karakterizirana kao maruni (vidljiv cijep, karakteristični plodovi) pripadaju jednome klonu, dok su ostali kesteni pokazivali visoku raznolikost, očekivanu za prirodnu populaciju. Analiziranjem uzoraka kore maruna utvrđen je gotovo potpuni nedostatak površinskih nekroza ili kalusirajućih rakova, koji bi ukazivali na oporavak stabala od ove bolesti. U 62% uzoraka kore kestena, odnosno 42% uzoraka kore maruna, utvrđena je prisutnost virusne dsRNA u C. parasitica, što ukazuje na visoku zastupljenost Cryphonectria hypovirusa 1 (CHV-1) u populaciji i uspostavljenu prirodnu biološku kontrolu bolesti raka kore kestena. Međutim, Fisherov exact test pokazao je da se aktivni rakovi mnogo češće javljaju na marunima nego na prirodnoj populaciji kestena(p vrijednost 0, 00082), kao i da postoji veća vjerojatnost nalaženja aktivnih rakova u kojima je utvrđena prisutnost hipovirulentnih izolata gljive C. parasitica na marunima (p vrijednost 0, 00017). Zastupljenost tipova vegetativne (ne)kompatibilnosti izolata C. parasitica bila je slična na kestenima i marunima. Stoga se nerazmjerna zastupljenost hipovirulentnosti među izolatima može eliminirati kao mogući uzrok slabijeg oporavka maruna od ove bolesti. Pošto su u analizu uzimana stabla starosti iznad 70 godina, te s istog područja, fiziološki i ekološki čimbenici također se mogu isključiti. Čini se da je genotip maruna posebno osjetljiv na rak kore kestena i da je unatoč prisutnosti CHV-1, čimbenika biološke kontrole, oporavak ovog vrijednog genotipa značajno slabiji od oporavka prirodne populacije kestena.

biološka kontrola; genotipizacija; hipovirulentnost; rak kore kestena

nije evidentirano