hrvatski

Šumski reprodukcijski materijal kao osnova stabilnosti i adaptabilnosti šumskih nasada

Šumarstvo kao grana privrede ima veliku ulogu u RH jer šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 47% njezina teritorija. U istočnoj Slavoniji imamo različita područja u kojima kao vrste dominiraju hrast lužnjak (Spačva) te topole i vrbe (Podunavlje). Zbog globalnih klimatskih promjena, povišenja temperatura tla i zraka, promijenjenog vodnog režima, onečišćenja tla i voda te prekida kruženja i usvajanja hraniva smanjena je produktivnost i stabilnost kako prirodnih šuma tako i osnovanih šumskih nasada vrba i topola. Sve to upućuje na povećano sušenja šuma i šumskih nasada te potrebu proizvodnje kvalitetnog šumskog reprodukcijskog materijala s ciljem poboljšanja stabilnosti i adaptabilnosti istih. Analizom proizvodnje u rasadnicima dati će se pregled stanja po vrstama drveća, količini, načinu proizvodnje, starosti, pojavi štetnika, genetskom podrijetlu (provenijenciji) i klonu. Istaknuti će se klonovi vrba i topola koji, prema dosadašnjim rezultatima istraživanja kako u rasadniku tako i u pokusima na terenu, imaju velik potencijal produkcije biomase. Intenzivni uzgoj brzorastućih vrsta s ciljem pridobivanja biomase, kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta, provodi se u energetskim nasadima. Proizvodnja kvalitetnog šumskog reprodukcijskog materijala za potrebe podizanja nasada kao i kod procesa obnove važan je segment adaptivnih mjera gospodarenja šumama.

Proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala; vrbe i topole; globalne klimatske promjene; stabilnost i adaptabilnost šumskih nasada.

nije evidentirano