hrvatski

Rođenje, brak i smrt - stanovništvo Baranje u 18. stoljeću

Matične su knjige prvorazredan i nezamjenjiv povijesni izvor za proučavanje povijesti stanovništva u predstatističkom razdoblju, dakle u ono vrijeme kada još nisu bili provođeni suvremeni statistički popisi stanovništva. Primjenom kvantitativne, analitičke i deskriptivne metode u analizi matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih katoličkih župa u južnoj Baranji istraženo je prirodno kretanje katoličkog stanovništva te su utvrđena osnovna demografska obilježja južne Baranje u 18. stoljeću čime se nastojalo pružiti saznanja o temama koje otvaraju mogućnost rekonstrukcije pojedinih elemenata biološkog života pojedinaca ili obitelji u promatranom prostoru i vremenu. Zbog sadržajnih i metodoloških ograničenja karakterističnih za matične knjige kao povijesni izvor za proučavanje predstatističkih društava, nužno je pristupati im s odgovarajućim oprezom, vodeći računa da se podaci dobiveni analizom ne smiju uzimati kao apsolutno točni brojevi, nego kao reprezentativni uzorci demografskih pokazatelja koji mogu otkriti određene demografske trendove. Pregled kretanja broja stanovnika u južnoj Baranji uvodno je prikazan na osnovu dostupnih podataka iz popisa stanovništva koje su tijekom 18. stoljeća provodile svjetovne vlasti te podataka o broju katolika zabilježenih u kanonskim vizitacijama. Utvrđeno je da je broj stanovnika rastao stalno i razmjerno ujednačeno te se višestruko povećao. Analizom podataka iz matičnih knjiga rođenih utvrđeno je godišnje kretanje broja poroda koje pokazuje stalan i uglavnom ravnomjeran porast, zatim sezonska raspodjela rođenja koja je pod značajnim utjecajem prirodnih, ali i gospodarskih i tradicijskih čimbenika te crkvenih normi, spolna struktura rođenih, blizanci i trojci te nezakonita djeca. Analizom matičnih knjiga vjenčanih utvrđeno je godišnje i sezonsko kretanje broja vjenčanja, na koje djeluju gotovo identični čimbenici koji utječu i na kretanje broja poroda, zatim dnevna raspodjela vjenčanja, prosječna dob mladenaca koja pokazuje da je stanovništvo u prvi brak stupalo razmjerno rano i naposljetku ponovno sklopljeni brakovi. Analizom matičnih knjiga umrlih utvrđeno je da je mortalitet bio visok, osobito mortalitet dojenčadi i djece do pete godine života. Nakon prikaza godišnjeg i sezonskog kretanja broja umrlih, analizirani su dobna i spolna struktura umrlih te uzroci smrti. Prirodni prirast i vitalni indeks pokazuju gotovo isključivo pozitivan trend prirodnog kretanja, ali se demografska obnova nije ostvarivala samo na osnovu vlastitih demografskih potencijala nego i doseljavanjem značajnog broja novog stanovništva. Građa u matičnim knjigama omogućila je prikaz nekih elemenata društvene povijesti i povijesti svakodnevice te su analizirani učestalost prezimena i osobnih imena, načini na koje su djeci dodjeljivana imena, podrijetlo i zanimanja stanovnika te su identificirane neke društvene i vjerske skupine koje se pojavljuju u matičnim knjigama. Brojčani i statistički podaci prikazani su u grafikonima i tablicama u tekstu i u prilozima, a svrha im je da preglednim i detaljnijim prikazom potkrijepe analizu i interpretaciju. Istraživanje je potvrdilo osnovnu hipotezu prema kojoj je stanovništvo južne Baranje u 18. stoljeću pokazivalo demografska obilježja karakteristična za razdoblje prije demografske tranzicije.

južna Baranja; 18. stoljeće; matične knjige; povijesna demografija

nije evidentirano