hrvatski

Željeznička baština Rijeke i mogućnosti njene prenamjene - dva prijedloga

Riječki željeznički infrastrukturni sustav, stvaran tijekom posljednjih 140 godina, većim je dijelom formiran krajem 19.-og i početkom 20.-og stoljeća a kasnija razdoblja uglavnom karakteriziraju manji zahvati i radovi na modernizaciji. Naslijeđe vrlo raznolike tipologije prilagođeno životu i radu vezanom uz željeznicu obuhvaća prijamne kolodvorske zgrade, upravne zgrade, skladišta, ložionicu- okretnicu, radionice i servisne građevine te stambene zgrade za zaposlenike. Deindustrijalizacija Rijeke i smanjenje prometa doveli su i do značajnog smanjenja ili potpunog prestanka korištenja dijela zgrada koje je koristila željeznica. Novim projektima i planovima dio ovih zgrada predviđen je za rušenje, dio ostaje i dalje u željezničkom sustavu a dio nema definiranu buduću namjenu. Dvije takve građevine – stambena zgrada i ložionica-remiza koje se nalaze u Ulici Milutina Barača, premda još uvijek u funkciji, u skoroj budućnosti mogu ostati bez namjene te su stoga u opasnosti od mogućih devastacija. U radu se prezentiraju prijedlozi zaštite, očuvanja i adaptacije ovih zgrada za novu, javnu namjenu – u prvom primjeru za obiteljski dom za stare i nemoćne osobe a u drugom za garažu-muzej starih automobila.

Rijeka ; željeznička baština ; okretnica ; adaptacija ; obiteljski dom za starije i nemoćne osobe ; muzej starih automobila

nije evidentirano