hrvatski

Velika mala povijest: Josip Matasović i časopis Narodna starina

Časopis "Narodna starina" koji je izlazio od 1922. do 1935. godine, bio je usmjeren ka kulturnom i društvenom području i težio je popularizaciji povijesnih znanosti. Njegovao je interdisciplinaran i metodološki nov pristup proučavanju prošlosti, na tragu pravaškog programa stvaranja narodne inteligencije koja će omogućiti političku i kulturnu emancipaciju Hrvata. Zbog toga se "Starina" istovremeno obraćala historiografskoj avangardi svoga vremena i širokoj publici kojoj je pružala zanimljive i poučne sadržaje, popularizirajući razumijevanje narodne prošlosti i čuvanje tradicije. Uz noseće znanstvene rasprave, čiji su autori bili tadašnji vodeći znanstvenici s područja povijesnih znanosti, časopis je sadržavao i male priloge koji su bili važan dio koncepcije časopisa kao kulturnog glasila. Koncepcija časopisa najizrazitije se iskazala u radovima samog Josipa Matasovića. Ističući potrebu za istraživanjem kulturnog milieua u prošlosti i svakodnevnog života, on nije imao na umu apsolutizaciju takvog pristupa nego stanje historiografije koja je takve teme zanemarivala. Smatrao je da društvene, gospodarske i kulturne teme ne smiju biti samo sporedni dodatak historiografije, zabačen u crtice i feljtone. "Mala povijest" mogla bi, po njegovu mišljenju, samo unaprijediti studij i razumijevanje političke povijesti, pa bi razmjer između jednoga i drugoga pristupa morao postati postulatom povijesne znanosti. Povijest se ne bi smjela dijeliti u sektore, već bi se trebalo težiti širem pristupu, što znači da bi svako, do sada izdvojeno područje povijesne znanosti, trebalo postati dijelom makrohistorije. Takvo se razmišljanje uklapa u postulate nove povijesti koja teži obuhvatiti cjelokupnost zbivanja u određenom razdoblju, pa se može reći da je Matasović svojim radom anticipirao neke elemente razvoja povijesne znanosti.

Josip Matasović, Narodna starina, historiografija, metodologija povijesti, kulturna povijest

nije evidentirano