hrvatski

Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka

Prije 679 godina, kad i Pelješac, 1333. godine Veliki i Mali školj postali su dijelom Dubrovačke komune. Od tada pa sve do 1999, bez ijednog dana prekida, pripadali su onoj državi čiji je zakoniti sljednik Republika Hrvatska. Prije 613 godina, kad i Dubrovačko primorje, 1399. godine Ponta Kleka (u tom trenutku i čitav poluotok Klek) postala je dijelom Dubrovačke Republike. Od tada sve do 1999, uz prekid za osmanske uzurpacije od 1815. do 1857. godine, Ponta Kleka pripadala je onoj državi čiji je zakoniti sljednik Republika Hrvatska. Privremeni režim uspostavljen prema Ugovoru o državnoj granici, koji su Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska potpisale u Sarajevu 30. srpnja 1999. godine, a koji još nije ratifi ciran ni u Hrvatskom saboru niti pred nadležnim tijelom Bosne i Hercegovine, narušio je ne samo višestoljetni kontinuitet (što s aspekta međunarodnog prava ne mora biti bitno) nego je povrijedio i utvrđeno načelo da je za razgraničenje dviju država relevantno stanje 1991. godine (što je s aspekta međunarodnog prava vrlo bitno). To su osnovne teze o kojima se u ovoj knjizi raspravlja.

Neum; Dubrovačka Republika; Osmansko Carstvo; Venecija; granica; Ponta Klek

nije evidentirano