Razvojni potencijali Vukovarsko-srijemske županije: u potrazi za strategijom razvoja (CROSBI ID 50398)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Čengić, Drago
hrvatski
Razvojni potencijali Vukovarsko-srijemske županije: u potrazi za strategijom razvoja
Iako županije u hrvatskome institucionalnome modelu nisu profitno orijentirane organizacije, one su odgovorne za lokalni razvoj i zadovoljavanje temeljnih društvenih potreba svoga stanovništva. Primjer „proizvodnje“ prve opsežnije razvojne strategije u Vukovarsko-srijemskoj županiji prije ulazi u kategoriju nepredvidivih nego li plansko dubinski promišljenih i realno ostvarivih strategija razvoja. Ona je nastala pod utjecajem iznenadnih okolnosti, među kojima su značajnu ulogu odigrali prethodni regionalni operativni planovi nastali u okviru pret-pristupnih fondova EU namijenjenih za pomoć Hrvatskoj. Drugo, ovaj primjer pokazuje da svakoj izradi lokalne razvojne strategije treba prethoditi jasna politička volja ključnih lokalnih političkih snaga da se taj posao povjeri prije svega kvalitetnim institucijama i pojedincima koji taj posao znaju stručno raditi. Dobro bi bilo da se tom prilikom slijedilo načela „dobre prakse“ iz razvijenijih hrvatskih županija, koje su takav posao radile prije Vukovarsko-srijemske županije, i s prije osnovanim institucijama za poslove planiranja lokalnoga razvoja. Na taj bi se način izbjeglo suvišno uplitanje političkih ili upravnih operativaca u kreativni proces izrade strateških dokumenata. Treće, imati jasnu sliku vlastitih gospodarskih resursa (u smislu njihova posjedovanja ili vlasništva od strane županije) predstavlja jednu od nezaobilaznih stavki u planiranju bilo kojega tipa razvoja u lokalnim okvirima. Taj posao Vukovarsko-srijemskoj županiji u punome smislu tek predstoji. Također, iako svaka izrada lokalnih strategija razvoja pretpostavlja da u njoj sudjeluju svi relevantni sudionici iz područja gospodarstva, kulture i civilnoga društva, ovdje to nije bio slučaj. Pogotovo bi ubuduće valjalo snažnije uključivati u procese razvojnoga planiranja predstavnike velikih državnih/javnih poduzeća i velikih privatnih poduzetnika koji djeluju u administrativnim okvirima županije. Četvrto, umjesto općenitih ideja kojima se lokalni razvoj usmjerava ka „društvu znanja“ bilo bi smislenije početnu široku viziju lokalnoga razvoja razbiti na parcijalne vizije u jasno definiranim sektorima kao što su poljoprivredna proizvodnja klasičnog tipa, „nova poljoprivreda“, klasična industrija, nove industrije, novi uslužni sektor itd. Na taj bi način i svi sudionici strategije imali jasniju sliku o tome čemu se teži i u kojim se područjima gospodarstva i lokalnoga društva može biti kreativni imitator, a u kojima kreativni vođa. I na kraju, u bilo kojem procesu planiranja važno je uvijek imati na umu ne samo širu sliku okruženja izvan zemlje, već i okruženja koje je posve neposredno oko županije. S te pozicije treba se zapitati: u čemu smo lošiji, a u čemu bolji od drugih slavonskih/hrvatskih županija ; što možemo naučiti od drugih kad je riječ o lokalnome razvoju ; kojim ćemo metodama i načinima postati prostor za pogodniji za življenje u odnosu na prostor Slavonije, odnosno cijele Hrvatske?
Vukovarsko-srijemska županija, prostor, ljudi, identitet, povijest, razvoj
nije evidentirano
engleski
Developmental resources in Vukovar-Srijem county: searching for development strategy
nije evidentirano
Vukovar-Srijem county, space, population, identity, history, development
nije evidentirano
Podaci o prilogu
455-466.
objavljeno
Podaci o knjizi
Vukovarsko-srijemska županija. Prostor, ljudi, identitet
Živić, Dražen
Zagreb : Vukovar: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Županija Vukovarsko-srijemska
2012.
978-953-6666-83-6