hrvatski

Kultura, znanost, ideologija. Prilozi istraživanju politike komunističkih vlasti u Hrvatskoj od 1945. do 1960. na polju kulture i znanosti

Prvih petnaest godina nakon Drugoga svjetskog rata predstavlja iznimno turbulentno razdoblje u kojem su se zbivali procesi što su presudno utjecali na situaciju u narednom razdoblju. To ipak nije jedinstveno razdoblje budući da se situacija u zemlji, a i politika vlasti, mijenjala, također u skladu s kretanjima na međunarodnom planu. Prvi dio navedenog razdoblja možemo nazvati razdobljem „agitprop kulture“ budući da je politiku Komunističke partije na polju kulture obilježilo djelovanje aparata Agitpropa. Nakon ukidanja Agitpropa, 1952. godine, situacija se mijenja, ali nakon kraćeg prijelaznog razdoblja osnivanjem Ideološke komisije dolazi do novog razdoblja u kojem prepoznajemo određene elemente kontinuiteta u odnosu na ranije razdoblje. Kako je djelovanje tih dviju institucija od presudne važnosti za prikaz politike komunističkih vlasti na polju kulture i znanosti, u knjizi se detaljno govori o osnivanju, načinu rada i transformacijama Agitpropa te o djelovanju Ideološke komisije. Također, obrađeno je djelovanje Partije preko masovnih organizacija, te kulturnih i stručnih udruženja, koja su se smatrala „transmisijskim trakama“ nove ideologije. Promjene koje su se u navedenom razdoblju zbivale na polju znanosti prezentirane su preko prikaza kretanja u dvjema najznačajnijim znanstvenim institucijama u zemlji: Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti te na Sveučilištu u Zagrebu. Pokušaj uvođenja sovjetskog modela organizacije znanosti, koji je bio aktualan u razdoblju neposredno nakon rata, zahtijevao je kontrolu na tim institucijama te snažan institucionalni razvoj Akademije, koja je – prema sovjetskom modelu – trebala predstavljati apsolutno središte znanstvenog rada. Istovremeno, za Sveučilište je bila predviđena prvenstveno didaktička uloga. U knjizi su, na temelju izvorne građe, prezentirane okolnosti obnove JAZU poslije Drugoga svjetskog rata i dinamika kretanja u toj instituciji, koja je odustajanjem od sovjetskog modela u 1950-ima značajno izgubila stvaran utjecaj, ali je istovremeno zadržala privilegirani položaj u društvu. Također, obrađena je situacija na Sveučilištu, stanje neposredno nakon rata vezano uz djelovanje Suda časti Sveučilišta te promjene koje su se zbivale uvođenjem društvenog upravljanja. Politika komunističkih vlasti na polju kulture i znanosti predstavlja važan element za razumijevanje cijelog razdoblja. U Hrvatskoj se snažno osjeća nedostatak istraživanja na tom polju, a ova knjiga predstavlja značajan prilog u pravcu boljeg poznavanja poslijeratnog vremena, te će zasigurno doprinijeti upotpunjivanju slike o razvoju Hrvatske nakon rata, kao i dati poticaj za nova istraživanja.

kultura; znanost; KPJ; Agitprop; JAZU; sveučilište

nije evidentirano