hrvatski

„Radi se o časti hrvatske nauke..." Rasprave o hrvatskoj povijesti ranoga srednjeg vijeka za Historiju naroda Jugoslavije (1949-1950)

Knjiga sadrži nekoliko izvornih tekstova vezanih uz početke rada na projektu Historije naroda Jugoslavije, a konkretno onih koji se odnose na ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest. Našli su se ovdje: tekst o hrvatskoj povijesti u ranom srednjem vijeku, čiji je autor Miho Barada, zapisnik sjednice savezne Komisije za izradu Historije naroda Jugoslavije u Beogradu na kojem je Baradin tekst odbačen, te zapisnici četiriju sastanaka održanih u Zagrebu u proljeće 1950. godine u organizaciji Povijesnog društva Hrvatske vezanih uz taj projekt i ulomci iz udžbenika Vladimira Babića iz 1949. godine. Ovi izvori vezani uz početak projekta „Historije naroda Jugoslavije“ predstavljaju iznimno zanimljivo štivo koje zasigurno može privući pažnju i medievista i istraživača suvremene povijesti, ali i svih ostalih zainteresiranih za povijest hrvatske historiografije u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. Uvodno je priložen i autorski tekst o genezi projekta „Historije naroda Jugoslavije“ kojim se nastoji objasniti okolnosti nastanka ovih izvora. Projekt Historije naroda Jugoslavije od izuzetnog je značaja za razumijevanje razvoja hrvatske i općenito jugoslavenske/ih historiografije. U njemu su se odražavali svi problemi i pojave s kojima se susretala historijska znanost u Jugoslaviji, od odnosa vlasti prema znanosti općenito, preko utjecaja ideologije na povjesničare, njihova odnosa prema historiografskim tradicijama, stupnja ideologiziranosti i promjena koje su se u tom pogledu zbivale tijekom cijelog razdoblja, do međunacionalnih odnosa unutar jugoslavenske federacije i osobnih odnosa među povjesničarima. U tom ambiciozno zamišljenom projektu na vidjelo su izašli, odnosno snažnije nego inače manifestirali su se oni problemi koji su obilježili razvoj historiografije cijelog razdoblja. „Krizne točke“, odnosno potencijalna područja sukoba između pojedinih nacionalnih historiografija lako su postajali uočljivi u izravnom dodiru jugoslavenskih historiografija, jednako kao što su se lako uočavale teme najpogodnije za obradu u duhu jugoslavenske socijalističke ideologije utemeljene dijelom na historijskom materijalizmu, a dijelom (ponajviše) na ideologiji bratstva i jedinstva.

historiografija; KPJ; povjesničari; Povijesno društvo Hrvatske; Historija naroda Jugoslavije

nije evidentirano