hrvatski

Uvod u kriminalistiku

Uvod u kriminalistiku primarno je namijenjen onima koji se po prvi puta susreću s predmetom Kriminalistika, ali i drugim potencijalnim korisnicima koje interesira područje kriminalističke znanosti. Knjiga može poslužiti studentima kriminalistike, prava i šire, kao i svim ovlaštenim osobama tijela represije (državno odvjetništvo, sud i dr.), svima onima koji se bave praktičnim djelatnostima u okviru kojih se primjenjuju pravila kriminalističke znanosti, kao i onima koji se bave delinkvencijom kao socijalnim problemom. I kriminalističku znanost, kao i brojne druge znanosti karakteriziraju različite, često suprotne koncepcije i stajališta o pojedinim pitanjima. Kad bi o svemu tome naveli temeljne informacije, ne bi se mogao izbjeći nužan komentar, zbog čega bi ova rad bio preobilan i znatno bi premašivao količinu podataka koji su programirani u okviru nastavnog predmeta kojemu su namijenjene. Izvršena je potrebna selekcija koncepcija i autori su se priklonili stajalištima koja kao teoretičari i praktičari smatraju prihvatljivima. Na taj način poštovan je sustav kriminalističke znanosti i jasno izložen njen kostur. Na nekim mjestima korišten je nešto slobodniji stil izlaganja i dane su neke digresije. Autori su se pridržavali narativne neposrednosti koju studenti dobro primaju tijekom predavanja. Na taj način moguće je s njima uspostaviti dobru komunikaciju i putem ove knjige. U radu se nastojalo pomiriti dva suprotna zahtjeva: da tekst bude što bogatiji stručnim sadržajima iz područja kriminalističke znanosti te istodobno što sažetiji, razumljiviji i usvojiv korisnicima u kratkom vremenskom razdoblju. Tekst je koliko su to mogućnosti dozvoljavale prilagođen predznanjima potencijalnih korisnika. Sadržaj rada usklađen je s nastavnim planovima učilišta na kojima se izučava kriminalistika. Korištenim odabirom i rasporedom tematskih cjelina nastojalo se istodobno dati polazište za izučavanje najvažnijih područja kriminalističke taktike, tehnike i metodika (trihotomija), kao i za produbljenu razradu pojedinih tema. Pozivna literatura trebala bi poslužiti za produbljeno izučavanje brojnih pitanja koja su tangirana u ovom radu. S obzirom na to da je riječ o uvodnom radu u veliko područje kriminalističke znanosti primjeri iz prakse su iznimno korišteni. Isto tako, nema pozivanja na pozitivne zakonske i druge propise, jer priroda ovog rada to ne zahtijeva. Znanstvene metode suzbijanja kriminaliteta kojima se koristi kriminalistička znanost neće biti detaljnije obrađene, jer je to područje kriminalističkih metodika i kriminalističke tehnike (operativne i laboratorijske). Cilj nam je da se primarno ukaže na strukturu kriminalističke znanosti, njenu metodologiju i opću funkciju itd. Ukazat će se na činjenice koje daju kriminalističkoj znanosti atribut samostalne znanosti kao što su: poseban predmet proučavanja i istraživanja, specifičan pristup procesu kriminalističkog istraživanja i posebne samostalne metode istraživanja, teorije kriminalističke znanosti itd. Ovaj rad u osnovi nije izvorni znanstveni rad iako se temelji na znanstvenim osnovama znanosti čija se postignuća koriste u kriminalističkoj znanosti. On sadržava određenu količinu relevantnih informacija o stanju u znanstvenom području kriminalističke znanosti. Autori su se pretežito oslanjali na izvore i radove koji već postoje, pri čemu su sadržajima tih izvora dodavane vlastite spoznaje i originalne zamisli autora, povezujući sve to u pedagoški prihvatljivu cjelinu. Autori nisu, na svim mjestima, za preuzete sadržaje navodili najvažnije izvore korištene literature na odgovarajućim mjestima u tekstu kako bi se na taj način izbjeglo suvišno interpoliranje u kontinuitet izlaganja i omogućilo neometano praćenje sadržaja udžbenika bez odvlačenja pažnje čitatelja. Tekst je pisan tako da predavačima i korisnicima udžbenika ostavlja prostor za dopunu teksta i elaboraciju slučajeva iz prakse. Opseg, dubina i redoslijed Uvoda u kriminalistiku, kao i tri temeljne didaktičke dimenzije, uvjetovani su nastavnim programom, svrhom obrazovanja, nastavnom tehnologijom, intelektualnom i emocionalnom stranom nastave, artikulacijom nastave u cjelini i drugim čimbenicima.

kriminalistika; forenzika; uvod

nije evidentirano