hrvatski

Političko-ideološke orijentacije kao komponente političke kulture bačkih Hrvata - komparacija nacionalnih skupina u Subotici

Polazeći od pretpostavke o višedimenzionalnosti ideološkoga prostora i utjecaju kulturoloških odrednica na strukturiranje političko-ideoloških orijentacija, u ovome smo radu nastojali utvrditi utječe li i u kojoj mjeri nacionalna pripadnost na formiranje specifičnih obrazaca političke kulture. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi način organiziranja političko-ideoloških orijentacija i razlike između nacionalnih skupina Hrvata, Bunjevaca, Mađara i Srba. Pretpostavili smo da ćemo na temelju postojanja različitih latentnih konfiguracija političko-ideoloških orijentacija unutar pojedinih nacionalnih subuzoraka moći identificirati specifične modele političke kulture bačkih Hrvata i razlike u odnosu na druge nacionalne skupine. Uzorkom je obuhvaćeno petsto ispitanika punoljetne populacije grada Subotice različite nacionalne pripadnosti. Istraživanje je provedeno ujesen 2010. Faktorskom analizom ekstrahirano je sedam faktora drugoga reda koji upućuju na prepoznatljive političko-ideološke orijentacije: moralni konzervativizam, antizapadni sindrom, kolektivističko-militaristički etatizam, socijalna dominacija i nejednakost, nacionalna vezanost, tržišna orijentacija te egalitarno-etatistička orijentacija. Diskriminacijska funkcija koja razdvaja ispitanike različite nacionalne pripadnosti definirana je moralnim konzervativizmom u negativnom smjeru i antizapadnim sindromom u pozitivnom smjeru. Centroidi skupina pokazuju da ta orijentacija razdvaja Hrvate od svih ostalih nacionalnih skupina. Hrvati izražavaju moralni konzervativizam i prozapadno su orijentirani, dok Srbi i Bunjevci odbacuju moralnokonzervativne vrijednosti i izražavaju antizapadnu orijentaciju. Mađari su negdje između, ali bliže Srbima i Bunjevcima.

političko-ideološke orijentacije, vrijednosti, politička kultura, bački Hrvati

nije evidentirano