Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Zlatni rez i Fibonaccijev niz u glazbi 20. stoljeća (CROSBI ID 11813)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Kiš Žuvela, Sanja Zlatni rez i Fibonaccijev niz u glazbi 20. stoljeća. Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, 2011

Podaci o odgovornosti

Kiš Žuvela, Sanja

Gligo, Nikša

hrvatski

Zlatni rez i Fibonaccijev niz u glazbi 20. stoljeća

Glavni je sadržaj knjige raščlanjen u četiri tematska odsjeka: Pokušaj povijesnog orisa, Teorijsko-analitički problemi i polazišta, Paradigme primjene zlatnoga reza i Fibonaccijeva niza u glazbi 20. stoljeća te Prošlost, sadašnjost i budući izgledi zlatnoga reza u glazbi. Pokušaj povijesnog orisa prethodi središnjemu, analitičkom dijelu knjige te predstavlja odgovor na autoričino pitanje zbog čega se od svih matematičkih koncepata upravo ovaj ukorijenio u umjetničkom stvaranju i analitičkoj praksi. Zaključuje da je na to pitanje teško jednoznačno odgovoriti, no jedan od mogućih odgovora zasigurno bi bio u više od dva tisućljeća njegova kontinuiteta u zapadnoj tradiciji. Posebnu pozornost autorica posvećuje razdoblju od sredine 19. stoljeća do danas, od Zeisingove pionirske primjene zlatnoga reza na analizu intervala, Naumannovih i Ernestovih aplikacija toga načela u analizi glazbene forme, pseudoznanstvenoga razdoblja do kraja Drugoga svjetskog rata, upliva Le Corbusierove teorije arhitekture na skladbenu teoriju i praksu arhitekata Xenakisa i Gredingera pa sve do djela nama suvremenih skladatelja. U nastavku teksta autorica postavlja teorijsko- analitičke temelje za središnji, analitički dio knjige, objašnjavajući da se kao apstraktni matematički koncepti zlatni rez i Fibonaccijev niz u teoriji mogu odraziti na bilo koji parametar glazbe, no na temelju postojeće analitičke literature i raščlambe određenog fonda umjetničkih djela pokazuje da su trajanje i visina tona ipak najpodesnija sredstva za primjenu proporcijskih sustava. Posebnu poteškoću pritom predstavlja prostorno podrijetlo tih matematičkih koncepata, koje nameće nužnost oprostorenja odabranoga parametra glazbe prilikom proporcioniranja. Daljnji problem autorica vidi u tendencijama otvaranja forme u drugoj polovici 20. stoljeća koje relativizira značaj proporcioniranja u skladanju, posebno na planu glazbenoga trajanja. U ovome dijelu knjige autorica također izlaže svoja kritička promišljanja na nizu teorijskih tekstova i drugih povijesnih izvora. U središnjem su dijelu izložene paradigme primjene zlatnoga reza i Fibonaccijeva niza u glazbi 20. stoljeća, gdje ih nalazimo kao način artikulacije trajanja (odrednica globalne forme – jednostruki i višestruki zlatni rez ; posebnosti kod momentnih formi ; Fibonaccijev niz kao odrednica tema ; mobilne forme ; uloga u artikulaciji ritma i strukturi glazbene forme ; istodobna pojava na više razina), kao odrednice intervalske strukture (odnosno parametra visine tona) te ostalih parametara glazbe. Pritom se određuje prema danas već kanonskim djelima skladatelja 20. stoljeća i njihovim skladbenim teorijama, koje mogu i trebaju biti uporište i pomoć u analizi njihovih opusa. Tekst je ilustriran brojnim notnim i drugim grafičkim primjerima. U zaključnom dijelu knjige autorica se pita što može postići skladatelj koji poseže za zlatnim rezom i Fibonaccijevim nizom početkom 21. stoljeća - skladbu obilježiti posebnim metaglazbenim pečatom, upotrijebiti ih imajući na umu da zlatni rez „predstavlja određenu ideju (budući da je, kako bi rekao Lendvai, simbol 'organskog' postojanja)“ ili ih jednostavno doživjeti kao „doista koristan skladbeni konstrukt [...] za one skladatelje koji žele izbjeći pravilnost i periodičnost povezanu s tradicionalnom tonalitetnošću, no istodobno očuvati isti stupanj ravnoteže i simetrije“ (Kramer). Postavlja i pitanje estetske relevancije zlatnoga reza: ako je njegova objektivna nazočnost u umjetničkom djelu već ustanovljena, ima li ona veću težinu ukoliko je postignuta namjerno ili intuitivno? Konačno, imajući u vidu da je načelo zlatnoga reza u područje skladbene teorije i svjesne primjene ušlo iz analitičke sfere, postoje li i drugi koncepti koji su doživjeli istu sudbinu, odnosno, u kolikoj mjeri analiza i kritika doista mogu utjecati na razvoj umjetničke glazbe, a koliko pak skladbena praksa određuje smjernice teorijskih i analitičkih postupaka? Premda autorica konstatira da se na niz ovakvih i sličnih pitanja ne može jasno odgovoriti, ona u njima vidi poticaj za daljnja istraživanja.

zlatni rez ; Fibonaccijev niz ; glazba 20. stoljeća ; analiza glazbe ; serijalizam ; parametarska analiza

nije evidentirano

engleski

The Golden Section and the Fibonacci Sequence in 20th Century Music

nije evidentirano

Golden Section ; Fibonacci Sequence ; 20th century music ; music analysis ; serial composition ; parametric analysis

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara

2011.

9789537763015

150

objavljeno

Povezanost rada

Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti, Matematika

Poveznice