hrvatski

Razvoj jedinstvenog nacionalnog sustava za odgovore na asimetrične prijetnje

Praktično još od Westfalskog mirovnog sporazuma 1648. godine, glavni međunarodni subjekti države zadužene su za pružanje sigurnosti vlastitim građanima u odnosu na unutarnje i vanjske prijetnje, a za uzvrat građani su obvezni služiti državi u ispunjenju zajedničkih interesa i ciljeva. U tom kontekstu, državne elite su bile jedine pozvane raspravljati o nacionalnoj sigurnosti, a samo države su raspolagale monopolom nad upotrebom nasilja u cilju zaštite vlastite naionalne sigurnosti. Od završetka „hladnog rata“ glavnu opasnost po međunarodni mir i nacionalnu sigurnost većine suvremenih država predstavljaju tzv. asimetrične prijetnje, pri čemu je potrebno veliku pozornost obratiti na premrežavanje, suradnju i zajedničko djelovanje dva ili više elemenata unutar različitih oblika ili nositelja asimetričnih prijetnji. Odgovorne strukture u Republici Hrvatskoj prepoznaju realnost asimetričnih prijetnji u globaliziranom društvu kojeg danas čini međunarodna zajednica i postaju svjesne mogućnosti asimetričnih ugrožavanja i hrvatske nacionalne sigurnosti, te važnosti preventivnog djelovanja na otklanjanju pojava asimetričnih prijetnji. S druge strane, nedostatak razvijenog i jedinstvenog sustava odgovora i prevencije u Republici Hrvatskoj (koji se gotovo redovito opravdava nedostatnim materijalno-financijskim sredstvima i dubinom gospodarske krize), ozbiljno narušava nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske i čini je osjetljivim upravo na razne oblike asimetričnih prijetnji. Iako je ekonomski napredak, te poboljšanje životnog standarda građana goruća tema današnjice, treba li zato u drugi plan postaviti osnove sigurnosti bez kojih bi taj napredak bio besmislen?

asimetrične prijetnje ; nacionalna sigurnost ; krizno upravljanje ; otklanjanje prijetnji

nije evidentirano