hrvatski

Nekoliko opažanja o začetcima štovanja sv. Krševana u Dalmaciji u ranome srednjem vijeku

U radu se propituju moguće povijesne veze između tri središta štovanja sv. Krševana u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku: okolice Akvileje, Zadra i Otresa kraj Bribira. Razmatrajući smjerove širenja kulta u kasnoj antici, postavlja se ponajprije pitanje odnosa između izvorišta kulta u akvilejskoj okolici (San Canzian d'Isonzo) i začetaka kulta u Zadru. Razmatranjem najranijih zadarskih svjedočanstava uočavaju se dva za kult značajna vremenska horizonta: sredina 7. st. kao pretpostavljeno vrijeme prijenosa relikvija u Zadar i kraj 9. st. kao utvrđeno vrijeme obnove zadarskog samostana sv. Krševana. Upozoravajući na nepouzdanost (ne nužno i neupotrebljivost) dijela sačuvanih zadarskih narativnih izvora, otvara se pitanje vrednovanja najranijeg pouzdano posvjedočenog podatka o štovanju sv. Krševana na području Hrvatske kneževine, u Otresu. Postavljanjem pitanja mogućih veza između ta dva dalmatinska središta kulta razmatra se i pitanje njihove veze sa izvorištem kulta u sjevernoj Italiji. Intrigantan okvir za istraživanje pružaju svjedočanstva o boravku hrvatskih uglednika tijekom 9. st. u središtu najranijeg kulta sv. Krševana, u ranosrednjovjekovnome 'samostanu' sv. Marije i sv. Kancijâ kraj Akvileje čime se podsjeća na važnost pozornijeg istraživanja tzv. 'Čedadskog evangelijara' kao izvora za ranu hrvatsku povijest.

rani srednji vijek, kult svetaca, sv. Krševan, Zadar, Otres, San Canzian d’Isonzo, Čedadski evangelijar, Trpimir, Branimir, Sebedrag

nije evidentirano