hrvatski

Reguliranje suvišnih voda

Pojava suvišnih voda na nekom području posljedica je većeg broja međusobno povezanih čimbenika, od kojih valja istaknuti klimatske, geomorfološke i hidropedološke čimbenike područja. Dakako, da temeljna uloga pripada klimatskim čimbenicima, u prvom redu količini, intenzitetu i rasporedu oborina, kao i uvjetima koji utječu na njihovu potrošnju. Valja naglasiti da količina oborina u kombinaciji s geomorfološkim (reljef, stratigrafija) i pedološkim značajkama prvenstveno utječe na pojavu viška vode odnosno suvišnih voda na užem ili širem melioracijskom području. Prema pokazateljima koje navode Tomić 1988, Tomić i Petošić 1989, Petošić, 1993., a koristeći metodu po Thornthweitu za proračun bilance vode, vrijednosti godišnjeg viška vode u tlu mogu se na širem prostoru Republike Hrvatske kretati u rasponu od 150 do 850 mm.

suvišna voda; reguliranje; hidromorfna tla; hidrotehničke melioracije

nije evidentirano