Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274–1439). A Körösi comites terrestres okmánytára (1274-1439). Isprave križevačkih zemaljskih župana (1274.-1439.) (CROSBI ID 11920)
Autorska knjiga | monografija (znanstvena)
Podaci o odgovornosti
B. Halász, Éva ; Miljan, Suzana
Veszprémy, László
mađarski
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274–1439). A Körösi comites terrestres okmánytára (1274-1439). Isprave križevačkih zemaljskih župana (1274.-1439.)
Glavna tema ovog djela su isprave koje su izdali križevački zemaljski župani, koji su bili na čelu lokalne zajednice nižih plemića u križevačkom županatu, smještenom u sjeverozapadnom dijelu srednjovjekovnog kraljevstva Slavonije (kao sastavnog dijela srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva). U ranijem razdoblju, županati su bili osnovne teritorijalne jedinice u Slavoniji, koje su kasnije, tijekom 14. stoljeća, integrirane u veću Križevačku županiju (vidi niže, dio pod naslovom Térképek / Karte / Maps). Oni nisu bili karakteristični samo za Križevce, ili samo srednjovjekovnu Slavoniju, već su slične strukture postojale na cijelom području Kraljevstva, a druge slične jedinice mogu se pronaći i u drugim regijama srednjovjekovne Europe (poput organizacija milites i ministeriales u srednjovjekovnoj Njemačkoj, hidalgos na srednjovjekovnom Iberskom poluotoku ili nižeg plemstva okupljenog u engleskim županijama pod nazivom shire). Raniji županat bio je karakteristična administrativna struktura koja se razvila oko utvrde i koja je okupljala specifičnu grupu privilegiranog stanovništva koja se naziva iobagiones castri, od kojih su nastali najniži slojevi nižeg plemstva u toku 13. stoljeća. No, oni su zadržali svoj zaseban položaj i tijela lokalne autonomije koja je vodio pojedinac koji nosi titulu comes terrestris do sredine 15. stoljeća. Ovo djelo donosi zbirku svih sačuvanih isprava koje su oni izdali, kako bi postavili dobre temelje za buduća istraživanja ovog važnog društvenog sloja unutar srednjovjekovnog društva.
srednjovjekovni izvori; Križevci; Slavonija; društvena povijest; iobagiones castri
nije evidentirano
hrvatski
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274–1439). A Körösi comites terrestres okmánytára (1274-1439). Isprave križevačkih zemaljskih župana (1274.-1439.)
Glavna tema ovog djela su isprave koje su izdali križevački zemaljski župani, koji su bili na čelu lokalne zajednice nižih plemića u križevačkom županatu, smještenom u sjeverozapadnom dijelu srednjovjekovnog kraljevstva Slavonije (kao sastavnog dijela srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva). U ranijem razdoblju, županati su bili osnovne teritorijalne jedinice u Slavoniji, koje su kasnije, tijekom 14. stoljeća, integrirane u veću Križevačku županiju (vidi niže, dio pod naslovom Térképek / Karte / Maps). Oni nisu bili karakteristični samo za Križevce, ili samo srednjovjekovnu Slavoniju, već su slične strukture postojale na cijelom području Kraljevstva, a druge slične jedinice mogu se pronaći i u drugim regijama srednjovjekovne Europe (poput organizacija milites i ministeriales u srednjovjekovnoj Njemačkoj, hidalgos na srednjovjekovnom Iberskom poluotoku ili nižeg plemstva okupljenog u engleskim županijama pod nazivom shire). Raniji županat bio je karakteristična administrativna struktura koja se razvila oko utvrde i koja je okupljala specifičnu grupu privilegiranog stanovništva koja se naziva iobagiones castri, od kojih su nastali najniži slojevi nižeg plemstva u toku 13. stoljeća. No, oni su zadržali svoj zaseban položaj i tijela lokalne autonomije koja je vodio pojedinac koji nosi titulu comes terrestris do sredine 15. stoljeća. Ovo djelo donosi zbirku svih sačuvanih isprava koje su oni izdali, kako bi postavili dobre temelje za buduća istraživanja ovog važnog društvenog sloja unutar srednjovjekovnog društva.
srednjovjekovni izvori; Križevci; Slavonija; društvena povijest; iobagiones castri
nije evidentirano
latinski
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274–1439). A Körösi comites terrestres okmánytára (1274-1439). Isprave križevačkih zemaljskih župana (1274.-1439.)
Glavna tema ovog djela su isprave koje su izdali križevački zemaljski župani, koji su bili na čelu lokalne zajednice nižih plemića u križevačkom županatu, smještenom u sjeverozapadnom dijelu srednjovjekovnog kraljevstva Slavonije (kao sastavnog dijela srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva). U ranijem razdoblju, županati su bili osnovne teritorijalne jedinice u Slavoniji, koje su kasnije, tijekom 14. stoljeća, integrirane u veću Križevačku županiju (vidi niže, dio pod naslovom Térképek / Karte / Maps). Oni nisu bili karakteristični samo za Križevce, ili samo srednjovjekovnu Slavoniju, već su slične strukture postojale na cijelom području Kraljevstva, a druge slične jedinice mogu se pronaći i u drugim regijama srednjovjekovne Europe (poput organizacija milites i ministeriales u srednjovjekovnoj Njemačkoj, hidalgos na srednjovjekovnom Iberskom poluotoku ili nižeg plemstva okupljenog u engleskim županijama pod nazivom shire). Raniji županat bio je karakteristična administrativna struktura koja se razvila oko utvrde i koja je okupljala specifičnu grupu privilegiranog stanovništva koja se naziva iobagiones castri, od kojih su nastali najniži slojevi nižeg plemstva u toku 13. stoljeća. No, oni su zadržali svoj zaseban položaj i tijela lokalne autonomije koja je vodio pojedinac koji nosi titulu comes terrestris do sredine 15. stoljeća. Ovo djelo donosi zbirku svih sačuvanih isprava koje su oni izdali, kako bi postavili dobre temelje za buduća istraživanja ovog važnog društvenog sloja unutar srednjovjekovnog društva.
srednjovjekovni izvori; Križevci; Slavonija; društvena povijest; iobagiones castri
nije evidentirano
engleski
Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274–1439). A Körösi comites terrestres okmánytára (1274-1439). Isprave križevačkih zemaljskih župana (1274.-1439.)
Glavna tema ovog djela su isprave koje su izdali križevački zemaljski župani, koji su bili na čelu lokalne zajednice nižih plemića u križevačkom županatu, smještenom u sjeverozapadnom dijelu srednjovjekovnog kraljevstva Slavonije (kao sastavnog dijela srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva). U ranijem razdoblju, županati su bili osnovne teritorijalne jedinice u Slavoniji, koje su kasnije, tijekom 14. stoljeća, integrirane u veću Križevačku županiju (vidi niže, dio pod naslovom Térképek / Karte / Maps). Oni nisu bili karakteristični samo za Križevce, ili samo srednjovjekovnu Slavoniju, već su slične strukture postojale na cijelom području Kraljevstva, a druge slične jedinice mogu se pronaći i u drugim regijama srednjovjekovne Europe (poput organizacija milites i ministeriales u srednjovjekovnoj Njemačkoj, hidalgos na srednjovjekovnom Iberskom poluotoku ili nižeg plemstva okupljenog u engleskim županijama pod nazivom shire). Raniji županat bio je karakteristična administrativna struktura koja se razvila oko utvrde i koja je okupljala specifičnu grupu privilegiranog stanovništva koja se naziva iobagiones castri, od kojih su nastali najniži slojevi nižeg plemstva u toku 13. stoljeća. No, oni su zadržali svoj zaseban položaj i tijela lokalne autonomije koja je vodio pojedinac koji nosi titulu comes terrestris do sredine 15. stoljeća. Ovo djelo donosi zbirku svih sačuvanih isprava koje su oni izdali, kako bi postavili dobre temelje za buduća istraživanja ovog važnog društvenog sloja unutar srednjovjekovnog društva.
medieval sources; Križevci; Slavonia; social history; castle warriors
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Budimpešta : Zagreb: Magyar Tudomanyos Akademia Foldrajztudomanyi Kutato Intezet ; Hadtörténeti Intézet és Múzeum ; Szegedi Tudományegyetem ; Magyar Nemzeti Levéltár Országos Levéltára Magyar Medievisztikai Kutatócsoportja
2014.
978-963-508-761-7
262
Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam; 6
objavljeno