hrvatski

Povezanost salivarnih biokemijskih biljega stresa s psihološkim pokazateljima i stupnjem tjelesne aktivnosti u studentskoj populaciji

Slina je tjelesna tekućina složenog sastava koja ima razne funkcije u usnoj šupljini. SŽS ima najznačajniju ulogu u regulaciji salivacije. Slina kao uzorak pogodna je zbog jednostavnosti uzorkovanja, a u njoj se analiti nalaze u slobodnom tj. aktivnom obliku. Stres je stanje u kojem je poremećena unutrašnja (psihofiziološka) ravnoteža organizma. Aktivira osovinu hipotalamus–hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde pa je salivarni kortizol indikator slobodnog kortizola, dobro korelira sa serumskom vrijednošću i odražava slobodnu frakciju koja je biološki aktivna. Istovremeno, stresna stanja stimuliraju simpatički neuronski sustav što uzrokuje promjenu sekrecije sAA iz salivarnih žlijezda. Hipoteza ovog istraživanja bila je da su studenti sa svakodnevnom intenzivnom fizičkom aktivnošću izloženi kroničnom stresu u odnosu na druge studente koji imaju minimalne fizičke aktivnosti. U istraživanje je bilo uključeno 54 zdravih dobrovoljaca (N = 54), studenata Sveučilišta u Zagrebu, podijeljenih u dvije skupine, jednu skupinu dobrovoljaca činili su fizički aktivni dobrovoljci (N = 27) sa Kineziološkog fakulteta - SK, a drugu skupinu činili su fizički neaktivni dobrovoljci (N = 27) sa ostalih fakulteta - OS. Skupina ispitanika bila je ujednačena po spolu, u prvoj skupini fizički aktivnih ispitanika bilo je 15 muškaraca i 12 žena, a u drugoj skupini fizički neaktivnih ispitanika bilo je 14 muškaraca i 13 žena, u dobi od 19 do 26 godina. Utvrđena je slaba do umjerena negativna povezanost između koncentracija salivarnog kortizola i sAA, ali nije dokazana statistička značajnost. Podjednaka povezanost zapažena je kod svih studenata neovisno o fizičkoj aktivnosti. Najbolja povezanost koncentracije kortizola i sAA i najčvršća statistička značajnost pokazala se u skupini studenata koji imaju umjerene fizičke aktivnosti. Nije utvrđena statistički značajna povezanost između biokemijskih pokazatelja stresa i rezultata dobivenih metodom psihološkog testiranja. Aktivnije i pozitivnije suočavanje sa stresnim stanjima zapaženo je kod studenata kineziologije na temelju jedne domene psihološkog testiranja stilova suočavanja sa stresnim situacijama. Usporedbom biokemijskih i psiholoških pokazatelja u odnosu na stres zaključujemo da su dvije skupine studenata izjednačene te da ne nalazimo objektivno uporište po kojem bismo mogli jednoj skupini pripisati kronični stres. Unatoč bitno različitim fizičkim aktivnostima nije utvrđena razlika između studentskih populacija.

slina; stres; kortizol; amilaza; psihološko testiranje

Studentski rad - pozvani studenti da ga usmeno prikažu na kongresu u studentskom simpoziju ; mentor: prof. dr. Nada Vrkić