Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.) (CROSBI ID 209455)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Krpan, Ante ; Tomašić, Željko ; Stankić, Igor Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.) // Šumarski list, 138 (2014), 1-2; 43-54

Podaci o odgovornosti

Krpan, Ante ; Tomašić, Željko ; Stankić, Igor

hrvatski

Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.)

U radu su prikazani rezultati treće godine istraživanja vezanih za biopotencijal i energetske značajke amorfe. Cjelokupno istraživanje planira se završiti unutar razdoblja od 6 godina. Prema utvrđenome godišnjem planu, istraživanja su provedena na plohama 1 i 3. Istraživački blok poligon postavljen je u trinaestogodišnjoj amorfi u odjelu 126a u Gospodarskoj jedinici Posavske šume, Šumarija Sunja, UŠP Sisak. Istraživanja se provode na temelju protokola projekta i godišnjih planova rada na četiri pokusna polja, svako sa po šest pokusnih ploha veličine 5 x 5 m. Temeljna zadaća znanstveno-istraživačkog projekta je utvrđivanje trendova kretanja bioproizvodnog, odnosno bioenergijskog kapaciteta u od prirode zakorijenjenoj amorfi pri ponavljanim sječama. Vremenski ritam istraživanja određen je pripadnim brojem plohe, definiran uz to projektnim protokolom i godišnjim planovima rada. Na plohama 1, koje se sijeku svake godine po završetku vegetacije, utvrđeno je da godišnja bioproizvodnost zelene i suhe biomase varira. Nakon prve vegetacije 2008. suha je tvar iznosila 12 t/ha (Krpan i Tomašić 2009), nakon druge (2009) 7, 87 t/ha (Krpan et al. 2011b), a nakon treće (2010) 9, 79 t/ha, pa se može zaključiti da je trend bioproizvodnje amorfe u opadanju u odnosu na prvu vegetaciju. Godišnja prosječna proizvodnja u dvogodišnjoj ophodnji amorfe je 8, 19 t/ha, a u trogodišnjoj 7, 03 t/ha. Zelena biomasa amorfe svedena je na suhu, prema udjelima mokrine drva koja u uzorcima u trenutku sječe varira ne prelazeći 35 %. Bioproizvodnost amorfe iz panja ovisi o broju izdanaka i njihovim dimenzijama, na što će utjecati vanjski utjecaji poput hranidbenog potencijala tla te prevladavajućih klimatskih čimbenika u vrijeme vegetacije. Na plohama 1 srednji prsni promjer izdanka amorfe je 7, 99 mm, a srednja visina 2, 37 m, a na plohama 3 srednji je prsni promjer 11, 61 mm, a srednja visina 2, 79 m. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, unatoč utvrđenim trendovima opadanja bioproizvodnosti, amorfa zadržava konkurentnost u području obnovljivih izvora energije. Posebice iz razloga potpune prirodne pojavnosti i razvoja bez ikakvih agrotehničkih mjera i troškova (osim troškova pridobivanja i manipulacije), bez kakvih nije zamislivo podizanje i gospodarenje energetskih nasada kratkih ophodnji poznatih brzorastućih vrsta drva.

Bioproizvodnost amorfe; energetska korisnost; nizinski šumski ekosustavi; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Study of bioproductive and energy potentials of indigobush [Amorpha fruticosa L.]

nije evidentirano

indigobush bioproductivity; energy benefi t; lowland forest ecosystems; Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

138 (1-2)

2014.

43-54

objavljeno

0373-1332

1846-9140

Povezanost rada

Šumarstvo

Indeksiranost