Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

ŠIRENJE TURKESTANSKOG BRIJESTA (ULMUS PINNATO-RAMOSA DIECK EX KOEHNE) U DALMACIJI (CROSBI ID 618716)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Milović, Milenko ; Pandža, Marija ; Tafra, Damira ŠIRENJE TURKESTANSKOG BRIJESTA (ULMUS PINNATO-RAMOSA DIECK EX KOEHNE) U DALMACIJI // 1. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, 24. XI 2014, Zbornik sažetaka / Jelaska, Sven D. (ur.). Zagreb: Hrvatsko ekološko društvo, 2014. str. 38-39

Podaci o odgovornosti

Milović, Milenko ; Pandža, Marija ; Tafra, Damira

hrvatski

ŠIRENJE TURKESTANSKOG BRIJESTA (ULMUS PINNATO-RAMOSA DIECK EX KOEHNE) U DALMACIJI

Turkestanski brijest (Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne) drvo je porijeklom iz srednje Azije, koje je zbog brzog rasta i otpornosti na holandsku bolest brijestova rašireno u uzgoju u Europi. U hortikulturnoj literaturi uglavnom se navodi kao varijetet sibirskog brijesta, U. pumila L. var. arborea Litwinow (MITCHELL, 1974 ; YEO, 1989). Iz Italije je 1933. prenesen u Hrvatsku, na područje Splita, a zatim i u druga naselja u Dalmaciji (TRINAJSTIĆ, 2001). U početku ga hrvatski botaničari navode kao sibirski brijest (U. pumila), a tek u novije vrijeme TRINAJSTIĆ (2001) zaključuje da je brijest koji se uzgaja u Dalmaciji turkestanski brijest (U. pinnato-ramosa). Kako je tek nedavno uvršten u popis flore Hrvatske, rasprostranjenost mu je bila slabo istražena. Zbog toga smo u razdoblju 2012. – 2014. proveli detaljna istraživanja raširenosti ovoga brijesta u kulturi, kao i sposobnosti njegova širenja izvan kulture. Pronađen je na približno 200 lokaliteta u Dalmaciji, na području od Zadra na sjeveru do Makarske na jugu, s najvećim brojem nalazišta u Šibeniku i okolici. Na približno 2/3 lokaliteta, uz primjerke u kulturi pronađene su i samonikle populacije, dok su na 1/3 lokaliteta pronađene samo samonikle populacije, među kojima je desetak nalazišta s preko 100 jedinki. Rezultati pokazuju da je turkestanski brijest u Dalmaciji vrlo raširen kako u kulturi, tako i izvan kulture. Veći broj nalaza samoobnavljajućih populacija znatno udaljenih od primjeraka u kulturi pokazuje da se turkestanski brijest u Dalmaciji može kategorizirati kao udomaćena invazivna svojta (prema RICHARDSON i sur., 2000). Invazivno širenje je za sada ograničeno na ruderalna staništa po naseljima, uz rubove cesta i zapuštene poljoprivredne površine.

Ulmus pumila var. arborea; invazivna svojta; ruderalna staništa; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

A SPREAD OF TURKESTAN ELM (ULMUS PINNATO-RAMOSA DIECK EX KOEHNE) IN DALMATIA

nije evidentirano

Ulmus pumila var. arborea; invasive taxa; ruderal habitats; Croatia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

38-39.

2014.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

1. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, 24. XI 2014, Zbornik sažetaka

Jelaska, Sven D.

Zagreb: Hrvatsko ekološko društvo

1849-5702

Podaci o skupu

1. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem / 1st Croatian symposium on invasive species with International Participation

poster

24.11.2014-24.11.2014

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Šumarstvo, Biologija