hrvatski

Rizična ponašanja studenata

Svrha ovog rada bila je utvrditi učestalost rizičnih ponašanja među hrvatskim studentima i socijalne profile njihove rizičnosti na osnovi odabranih socijalnih obilježja, na uzroku 2.000 studenata hrvatskih studija i sveučilišta. Krenulo se od hipoteze da u studentskoj populaciji postoji manja skupina studenata koji su izloženi visokom riziku socijalne isključenosti te da tu skupinu karakteriziraju specifična socijalna obilježja. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem upućuju na mogućnost uvjetnog prihvaćanja postavljene hipoteze jer je ustanovljeno da na rizična ponašanja studenata socijalna obilježja djeluju tek posredno, prije svega pridonoseći odabiru individualnih životnih stilova studenata. Što se udjela studenata sklonih rizičnim ponašanjima u ukupnoj studentskoj populaciji tiče, teško je donositi jednoznačne zaključke. Pokazalo se, naime, da je visokorizičnim ponašanjima, osobito u pogledu učestalosti njihova prakticiranja, uistinu sklona manja skupina studenata (8%), ali je istodobno utvrđeno da neko rizično ponašanje (više ili manje učestalo) prakticira najmanje svaki drugi student. Pri tome se kao najčešće rizično ponašanje kojeg manifestiraju ispitani studenti ističe konzumiranje legalnih sredstava ovisnosti, odnosno alkoholnih pića i duhana. Većina studentske populacije kreće se u razmjerima niskog do umjerenog rizika, a granice između njih najviše su oblikovane učestalošću prakticiranja pojedinih ponašanja. Pritom se kao najjasniji čimbenik manje izloženosti rizičnim ponašanjima iskristalizirala usmjerenost visokim obrazovnim postignućima koja također ima obilježja kontinuiteta i konzistencije. Kao socijalne okolnosti koje pogoduju takvoj orijentaciji studenata, ističu se spol, religijska samoidentifikacija, stupanj obrazovanja oca i manje urbanizirano mjesto stanovanja.

studenti, rizično ponašanje

nije evidentirano