hrvatski

Big Data: kako smo došli do velikih podataka i kamo nas oni vode

Količina informacija nastala u razmaku od otprilike 1200 godina, od osnivanja Carigrada pa do otkrića Gutenbergova tiskarskoga stroja, udvostručila se tek nakon 50 godina. Danas postojeću količinu informacija udvostručimo svake 3 godine pa je već mjerimo u eksabajtima. Tako velike količine podataka promijenile su i način na koji koristimo, ali i obrađujemo podatke. Sa sigurnošću možemo reći da smo u tijeku jedne nove velike revolucije koja ima i svoje prigodno ime Big Data – Veliki podatci. Iako su termin osmislili znanstvenici iz područja poput astronomije i genomije, Veliki podatci su posvuda. Oni su istovremeno i resurs i alat čiji je glavni zadatak informiranje. Ali, koliko god nam mogu pomoći bolje razumjeti svijet oko nas, ovisno o tome kako se njima upravlja i tko njima upravlja, mogu nas odvesti i u nekome drugome smjeru. Iako nam se brojke koje se vežu uz Velike podatke mogu u ovom trenutku činiti enormnima, moramo biti svjesni činjenice da će količina onoga što možemo prikupiti i obraditi uvijek biti samo djelić informacija koje zaista postoje na svijetu (i oko njega). No, od nečega moramo početi!

Big Data, Veliki podatci, prikupljanje podataka, datafikacija, izvori podataka, grobnice podataka, podatkovni ispušni plinovi, podatkovni znanstvenici.

nije evidentirano