hrvatski

Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta vina

U istraživanju kutjevačko-požeških vinogradara sredinom prošloga desetljeća ustanovili smo, između ostaloga, da su oni još uvijek izvan globalnih tržišnih procesa koje diktiraju veliki proizvođači i veletrgovci vinom na europskome i svjetskome tržištu vina. Dijelom zaštićeni domaćim tržištem i visokim cijenama koje na njemu postižu, još su pripadali jednom „egzotičnome svijetu vina“, duboko ukorijenjenom u lokalnome krajoliku i na lokalnoj tradiciji. Novo istraživanje požeško-slavonskih vinara iz 2012./2013. godine pokazuje nekoliko važnih stvari. Prvo, postojani ekonomski rast svih požeško-slavonskih vinara važniji je no ikada, kako zbog gospodarske depresije, tako i zbog nedavnog (od 1. srpnja 2013.godine) ulaska zemlje u Europsku uniju. Drugo, zbog toga je i pitanje o „zajedničkim strategijama djelovanja“, odnosno o korporativistički motiviranoj suradnji i dalje je vrlo važno. Ako su te „zajedničke strategije djelovanja“, čiji je najjednostavniji („najniži“) organizacijski oblik vinogradarska ili vinarska udruga, trenutačno samo u funkciji obrane od ekonomske krize, obrane domaćega tržišta i obrane od drugih tržišnih šokova, onda bi svi drugi pojedinačni i „viši“ oblici zajedničkog djelovanja vinara trebali biti usmjereni jačanju konkurentskih i tržišnih sposobnosti uoči susreta s tržišnom konkurencijom iz gotovo cijelog svijeta. Naši empirijski podatci potvrđuju neke od polaznih teza s kojima smo ušli u istraživački proces. Potvreno je da je u proteklih desetak godina došlo do značajne proizvodne i ekonomske diferencijacije među lokalnim proizvođačima vina. Zatim, nastavljena je tendencija s početka prošloga desetljeća: da samo manjina vinara ima značajnije izvozne ambicije, što stvara dodatni pritisak na kreiranje različitih strategija za razvoj novih distribucijskih kanala i osvajanje prije svega domaćega tržišta. Naši podatci uvelike potkrepljuju i tezu prema kojoj među vinarima, ali i stručnjacima, postoje znatne razlike glede ne/očekivanoga utjecaja ulaska zemlje u EU na njihov ekonomski i proizvođački položaj. Prevladava stav da će se „veliki vinari“ lakše nositi s europskom konkurencijom. Zanimljivo je da i dio (proizvodno) malih vinara, inače proizvođača vrhunskih vina, misli da ima određene tržišne šanse na tržištima EU-a u doglednoj budućnosti. I ovim je istraživanjem potvrđeno da se iz perspektive vinogradara i vinara razvoj lokalnoga vinogradarstva i vinarstva i dalje veže uz određene (poželjne) vizije ukupnoga razvoja poljoprivredne, turističke pa i političke „ponude” u Županiji. Na kraju, naše istraživanje potvrdilo je još jednu od polaznih postavki istraživanja: gospodarska kriza dovela je, uslijed nekoliko isprepletenih uzročnika, dio vinara i vinogradara koji žive samo od te djelatnosti do ruba ekonomske izdržljivosti te bi oni – ako se nešto u dogledno vrijeme ne promijeni – mogli biti ekonomski izbrisani iz svijeta požeško-slavonskih proizvođača vina.

Vinari, Požeško-slavonska županija, europsko tržište vina

nije evidentirano