Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Morfološka varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske (CROSBI ID 216399)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Zebec, Marko ; Idžojtić, Marilena ; Poljak, Igor Morfološka varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske // Šumarski list, 138 (2014), 11-12; 563-572

Podaci o odgovornosti

Zebec, Marko ; Idžojtić, Marilena ; Poljak, Igor

hrvatski

Morfološka varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske

Istraživana je morfološka varijabilnost listova šest populacija nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske: Bilogora, Dilj, Donji Miholjac, Jastrebarsko, Nova Kapela i Zagreb. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Utvrđena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, usprkos pretpostavljenom negativnom utjecaju holandske bolesti brijesta na varijabilnost vrste. Koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao se od 17, 05 % za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije lista do 45, 24 % za svojstvo bazalne asimetrije. Za većinu svojstava pokazalo se da je 1/2-2/3 od ukupne varijance uvjetovano varijabilnošću između listova unutar stabla, dok je najmanja varijabilnost bila prisutna između populacija. Odstupanje od ovoga pravila utvrđeno je za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke, gdje je međupopulacijska varijabilnost bila visoka. Prema klasterskoj analizi istraživane populacije se grupiraju prema ekološkim uvjetima staništa, ali se kao osnova za grupiranje populacija etablira i negativni antropogeni utjecaj na okoliš u smislu promjene načina korištenja šumskog zemljišta i hidroregulacijskih zahvata. Međusobno najsličnije populacije bile su Bilogora, Donji Miholjac i Zagreb, odnosno Jastrebarsko i Nova Kapela. Odvajanje populacije Dilj uvjetovano je specifičnim uvjetima njena pridolaska, budući da se nalazi unutar srednjoeuropske vegetacijske zone termofilnih šuma sveze Quercion pubescentis-petraeae Br.-Bl. 1931.

Ulmus minor Mill. sensu latissimo; varijabilnost; morfologija lista; kontinentalna Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Morphological variability of the Field Elm (Ulmus minor Mill. Sensu latissimo) in continental Croatia

nije evidentirano

Ulmus minor Mill. sensu latissimo; variability; leaf morphology; continental Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

138 (11-12)

2014.

563-572

objavljeno

0373-1332

1846-9140

Povezanost rada

Šumarstvo

Indeksiranost