hrvatski

Istraživanje mjesta događaja II

U knjizi „Istraživanje mjesta događaja, II.“ prikazuje se drugi dio sustava (procesa) koji je obuhvaćen pojmom „istraživanje mjesta događaja“. Pri pisanju ove knjige autori su imali u vidu da su u transnacionalnom i „ozbiljnom“ kriminalitetu u stalnom porastu neke pojave važne i ključne u socijalnom razvoju. Također su polazili sa stanovišta da je poštovanje ljudskih prava neizostavna sastavnica procesa istraživanja mjesta događaja. Pri izradi knjige autori su bili svjesni, da istraživanje mjesta događaja, kao proces sui generis, danas ima naglašeni znanstveni i opći interes. U tako složenom i zahtjevnom procesu, kao što je istraživanje mjesta događaja, postavljaju se vrlo složene zadaće i određuju posebni uvjeti u kojima se on odvija. Taj proces mora biti takav da prepozna i identificira pojave od sigurnosnog interesa u najširem obuhvatu. U prvoj fazi istraživanja mjesta događaja najvažnije je otkrivanje i osiguranje relevantnih činjenica, a u drugoj fazi dokazivanje određenih okolnosti kao stanja i uvjeta. Heterogena struktura događaja od kriminalističkog interesa (kriminalni događaji i kaznena djela) i posebnosti prikupljanja podataka bitnih za ostvarivanje ciljeva kojima smjera istraživanje mjesta događaja, upućuju na to da se zadaći sustavnog izlaganja procesa istraživanja mjesta događaja, mora prići sustavno, poštujući određena pravila postupanja, znanstvene metode i iskustvena pravila. Sintezom tih sastavnica dolazi se do najsvrhovitijeg načina istraživanje mjesta događaja, ponajprije u kriminalističkom istražnom procesu istraživanja mjesta događaja. U istraživanju mjesta događaja minucioznim se radom prikupljaju podatci, iz različitih izvora informacija, o relevantnim događajima i osobama. To prikupljanje u nekim slučajevima zahtijeva stručno poznavanje određenih pravila, a u drugim su slučajevima dostatna i opća znanja o pojavama. Svakako je potrebno poznavanje pravila kriminalističke znanosti. Njihovom pravilnom primjenom mogu se postići rezultati koji se očekuju od istraživanja mjesta događaja, a koji su bitni za funkcioniranje sustava kaznene represije i istodobno prevenciju određenih pojava. U ovoj knjizi u središtu je pozornosti kriminalističko metodički pristup istraživanju mjesta događaja, u otkrivanju, osiguranju i dokazivanju određenih društvenih pojava. Problem u praksi jesu kriminalni događaji i kaznena djela koji se rijetko događaju, a i oni koje kriminalistička praksa nije zabilježila. Postoje i vrlo dinamična područja u kojima metodološke upute za istraživanje mjesta događaja mogu zastarjeti i prije nego što se objavi ova knjiga. Kriminalističko-forenzične norme vrlo su dinamična kategorija, napose u odnosu na norme kaznenog materijalnog i postupovnoga prava. Struktura knjige uzima u obzir strukturu posebnoga dijela Kaznenog zakona (inkriminacije), modus operandi i druge kriterije. Sadržaj knjige teško je usklađeno rasporediti, jer je razmatranje problema istraživanja mjesta događaja povezano sa strukturom Kaznenoga zakona te s pravilima kriminalističke i forenzičnih znanosti. U tome su autori najčešće polazili od morfoloških karakteristika pojedinih događaja i pojava koje bitno određuju način pristupa istraživanju mjesta događaja. Osim tematski određenih okvira sadržaja knjige, bilo je prijeko potrebno ući i u područje ekspertnog istraživanja. Polazilo se od postavke da kriminalistički istražitelji moraju znati kada i gdje se može ili mora posegnuti za sudjelovanjem eksperata i na koji način to valja učiniti. Zato je u knjizi na određenim mjestima istaknut taj trenutak ili je čak djelomično i prikazano ekspertno istraživanje. Pozivna literatura uključena je i u odgovarajuće dijelove teksta. Time su autori, slijedeći uzore klasičnih kriminalističko-forenzičnih izvora, nastojali olakšati produbljeno istraživanje pojedinih tema, danas prijeko potrebno u radu na složenim pojavama zločina, a i zadovoljenje uvećanih zahtjeva sudionika kriminalističkog istraživanja. Istoj svrsi služi priložena bibliografia. Autori su ovom knjigom koju predaju čitateljima, nastojali postići dva temeljna cilja: (1) hrvatskoj stručnoj literaturi iz područja kriminalističkih i forenzičnih znanosti ponuditi udžbenički izvor iz područja kriminalističkog istraživanja mjesta događaja ; (2) početi ostvarivati inicijativu da se pokrene stručna kriminalistička i forenzična biblioteka. Izvan je svake dvojbe aktualnost temeljite obrade iznimno bogate i vrlo složene građe. Pristup obradi teme je takav, da znatno prelazi područje policijske discipline i nameće cjelovit, promišljen i temeljit pristup. Pri tome se vodilo računa i o heurističko-silogističkim aspektima knjige. U knjigu su uvrštene i neke nove teme, kojih u postojećim domaćim izvorima iz područja kriminalističke znanosti nema ili se spominju tek usput, a što je u suprotnosti s njihovom važnošću za kriminalističku teoriju i praksu. Ova knjiga namijenjena je ponajprije studentima koji u sklopu nastavnih kolegija izučavaju kriminalističko-forenzična pravila postupanja u istraživanju mjesta događaja. Za njom bi trebali posegnuti i kolege praktičari: suci, državni odvjetnici, odvjetnici, vještaci i policijski službenici, carinici, inspektori raznih profila i dr. Istraživanje mjesta događaja provlači se kroz cijeli neformalni i formalni kriminalističko-forenzični i kazneni postupak i završava na sudu, gdje ima važnu ulogu u analizi i ocjeni dokaza. Treba imati u vidu da postulati izloženi u ovoj knjizi omogućavaju kriminalistima, kao ovlaštenim službenim osobama svih stručnih profila i rangova koje su dužne u obavljanju svojih poslova primjenjivati pravila kriminalističke i forenzičnih znanosti da točno i potpuno utvrđuju činjenice, čime se oživotvoruju i ispunjavaju realnim sadržajem norme različitih područja prava. Bez posjedovanja specifične kriminalističko-forenzične edukacije ni najsavršenije poznavanje normativnih disciplina ne može uroditi plodom u suzbijanju kriminaliteta. Sadržaj ove knjige osuvremenjen je i prilagođen zahtjevima koji se postavljaju u izučavanju ovog važnog dijela kriminalističke znanosti, a u tome se vodilo računa o novim teorijskim koncepcijama, ali i o pojavama „rođenim“ u praksi. Proširena koncepcija knjige, detaljna izlaganja o tematskim jedinicama, uvođenje novih tema, detaljnija razrada pojedinih pitanja, znatno su utjecali na povećanje opsega knjige. Daljnjem produbljenom istraživanju poslužit će tematski odabrana literatura. Autori su imali u vidu da je suvremeno područje kriminalističke znanosti multidisciplinirano i interdisciplinirano. Da bi knjiga mogla biti osnovni izvor za sve aktualne sastavnice istraživanja mjesta događaja, mjere i radnje tog istraživanja prikazane su u najvažnijim slojevima, a mnoga pitanja interferentnih područja raznih disciplina zastupljena su u primjereno ograničenom obuhvatu. U knjizi se mogu javiti tzv. “prividna ponavljanja”. Riječ je o tome da smo u svakom dijelu knjige naveli neke pojmove, institute i slično koji se na sličan ili identičan način javljaju u drugim odjelima. Razlog tome je da cijenjeni čitatelji mogu odmah konzumirati onaj dio knjige koji ih interesira bez “traganja” za pojmovima i institutima koji s spominju u drugim dijelovima knjige. To je osobito prisutno u I i II dijelu knjige. Knjiga je pisana tako da kriminalisti konzumiranjem sadržaja knjige steknu samostalnost i sigurnost u radu, etičku neutralnost, usvoje principe kriminalističke znanosti i ovladaju kautelama za uporabu tehničkih sredstava. Sadržaj knjige treba omogućiti kriminalistima da rade po pravilima svoje struke : savjesno, stručno i zakonito.

Forenzika; istraživanje; mjesto događaja

nije evidentirano