hrvatski

Modeli prostorno-prometnog planiranja

Razvijeni prometni sustavi podloga su gospodarskog, demografskog, turističkog i drugog napretka u svakom društvu. Uvjeti njegova razvoja determinirani su intenzivnim promjenama u tehničkom, tehnološkom, organizacijskom, pravnom, ekološkom i ekonomskom stratumu, posebice u primjeni novih rješenja i povećanja učinkovitosti cjelokupnog prometnog sustava. Naglo povećanje stupnja motorizacije te relativno mala sredstva koja se ulažu u racionalno unapređenje planiranja, projektiranja, gradnje i osuvremenjivanja prometne infrastrukture, doveli su do značajnih poteškoća u kvalitetnom zadovoljenju prometne potražnje. To je osobito vidljivo u implementaciji prometnih rješenja koja nisu dovoljno stručno i znanstveno istražena niti adekvatna prostoru u kojem se nalaze. Kvalitetnim se dimenzioniranjem prometne infrastrukture, uz ekonomsku korist koja je u svakom slučaju pozitivna, izbjegavaju i oni negativni čimbenici kao što su obezvređivanje vrijednih resursa i prostora, sociološki problemi te uništavanje okoliša i kulturnih dobara općenito. I ovdje je, kao i u svim ostalim segmentima, potrebno pronaći pravu ravnotežu i prilagoditi se zahtjevima prostora. Kako bi se sve ove nepoželjne pojave što više ublažile, uz nužnost zadovoljenja zahtjeva za mobilnost ljudi i dobara te osiguranje optimalnog kapaciteta i propusnosti prometne mreže, neovisno o modu prometa, potrebno je provoditi sustavna prometna i prostorno- prometna temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja. Zatim treba na temelju njihovih rezultata planirati vrsnu prometnu infrastrukturu zadovoljavajućih kapaciteta i tehničkih karakteristika. Osnovni cilj razvoja prometnog sustava je trajno usklađivanje odnosa prometne ponude i potražnje u prometnom sustavu kao cjelini, na razini grada, županije, regije, pa i države, i to zadovoljavanjem unutarnjeg, izvorno- ciljnog i tranzitnog prometa roba i putnika. Dosadašnja iskustva pokazuju da se sustavni pristup planiranja prometa, uz prethodno izrađivanje prometnih strategija i studija kao podloga za izradu prostornih planova (svih razina), vrlo rijetko koristi. U prostornim planovima se definiraju prometna rješenja koja nisu dovoljno stručno obrađena, a u provedbi predstavljaju značajno ograničenje kasnijeg uravnoteženog prometnog i gospodarskog razvoja. Iznimno je važno racionalno prostorno planiranje pojedinih područja te adekvatna prilagodba cjelokupne prometne mreže zahtjevima prostornih struktura ovisno o njihovoj namjeni. U skladu sa spomenutim, determiniran je i znanstveni problem istraživanja koji glasi: Sustavni pristup planiranja prometa temeljen na prethodnoj izradi prometnih strategija i prostorno-prometnih studija, kao podloga za izradu prostornih planova svih razina, u praksi se ne koristi. U prostornim planovima se definiraju prometna rješenja koja nisu dovoljno stručno obrađena, a u provedbi predstavljaju značajno ograničenje kasnijeg uravnoteženog prometnog i gospodarskog razvoja. Mnogobrojni problemi i fenomeni vezani uz promet i prometno planiranje u Republici Hrvatskoj proučavaju se više desetljeća, no primijenjeni rezultati nisu zadovoljavajući. Kvantum je aktualnih eksplicitnih, implicitnih, disciplinarnih i višedisciplinarnih znanja, saznanja, teorija, zakonitosti (…) o međuodnosu prostora i prometne infrastrukture, koje stječu, imaju, posjeduju, implementiraju (…) studenti, intelektualci, inženjeri, gospodarstvenici, menadžeri, političari (…), naglašeno nezadovoljavajući, a što izravno implicira mnogobrojne, negativne posljedice. Osnovno polazište u definiranju problema istraživanja je stajalište prema kojem prometni tok predstavlja „kontinuirani evolucijski proces“, u skladu s kojim je za izradu kvalitetne prostorno-planske dokumentacije nužno odrediti strateške smjernice i aktivnosti na temelju kojih će se izraditi dobra prostorno-prometna analiza, putem koje će se dimenzionirati primjerena prometna mreža sukladna zahtjevima prostora, a po mjeri čovjeka. Spomenuti problem istraživanja definiran je prostorno, vremenski i pojmovno. Prostorne granice problema istraživanja određene su unutar unaprijed zadanih granica obuhvata prostorno- planske dokumentacije, s posebnim osvrtom na područje Primorsko-goranske županije. Vremenska granica problema istraživanja odnosi se na razdoblje unazad 10-12 godina (od 1998. do 2010. godine), odnosno period u kojem je započela izrada prostorno-planske dokumentacije nove generacije. Vremenska granica u širem smislu uključuje i osvrt na dosadašnja te predložena buduća istraživanja spomenute problematike. Pojmovne granice problema istraživanja determiniraju istraživanje valorizacije prometnog sustava, osobito Primorsko-goranske županije, s obzirom na obilježja prostora i tradicijske odrednice (prometni sustav sukladan razvojnim vrijednostima malih mediteranskih središta). Orijentacija u analizi problema istraživanja u ovoj knjizi temeljena je na već poznatim saznanjima i dosadašnjim istraživanjima problema valorizacije prometnog sustava te s tim u vezi izradi prostorno-planske dokumentacije, temeljene na kvalitetnim i optimalnim prostorno-prometnim istraživanjima (problemska orijentacija) te na osobnim saznanjima, spoznajama i stavovima o potrebnom (novom) pristupu u sagledavanju problema valoriziranja prometnog sustava u sklopu izrade strateške prostorno-planske dokumentacije. Iz takve problematike i problema istraživanja determinira se i znanstveni projektni zadatak ove knjige: Sustavno i znanstveno utemeljeno istražiti i analizirati, te konzistentno formulirati i predložiti model prostorno- prometnog planiranja, odnosno njegovu primjenu izradom prostorno-prometnih integralnih studija kao temelj za daljnju izradu prostorno-planske dokumentacije višeg reda (strategija i program prostornog uređenja države, prostorni planovi regija/županija, prostorni planovi područja posebnih obilježja, prostorni planovi uređenja gradova/općina). Na temelju ovako definiranog znanstvenog problema istraživanja i znanstvenog projektnog zadatka proizlazi da su primarni objekti istraživanja modeli prostorno-prometnog planiranja. U sklopu tako determiniranog problema istraživanja, projektnog zadatka, predmeta i objekata istraživanja, uvažavajući iskustva, dosadašnja saznanja i istraživanja, ali i rezultate vlastitih istraživanja i smjernica za daljnja istraživanja vezana uz izradu i valoriziranje prostorno-planske dokumentacije te vrednovanje i implementaciju sustavnih prometnih i prostorno-prometnih istraživanja za potrebe izrade iste, postavljena je i znanstvena hipoteza istraživanja koja glasi: Konzistentne i relevantne spoznaje o čimbenicima adekvatnog zadovoljenja prometne potražnje stvaraju znanstvenu paradigmu promišljanja optimalnog prostorno-prometnog modela. Na taj je način moguće kvalitativno i kvantitativno planirati razvoj optimalnog prometnog sustava u funkciji zadovoljenja gospodarskih, ekoloških, urbanističkih, prometnih, ekonomskih, energetskih, tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, sigurnosnih i drugih aspekata razvoja. Problem istraživanja, znanstveni projektni zadatak i objekti istraživanja te postavljena hipoteza nametnuli su potrebu da se rezultati istraživanja u znanstvenoj knjizi MODELI PROSTORNO-PROMETNOG PLANIRANJA predoče u sedam međusobno povezanih poglavlja: U prvom dijelu, Uvodu, definira se znanstveni problem istraživanja, znanstveni projektni zadatak, znanstvena hipoteza te svrha i ciljevi istraživanja. Posebno se analiziraju i ocjenjuju dosadašnja istraživanja, spominje se doprinos istraživanja, zatim znanstvene metode koje su korištene u radu, a obrazlaže se i struktura znanstvene knjige. U drugom dijelu s naslovom Teorijske determinante prometnog planiranja i projektiranja definiraju se osnovni pojmovi u sklopu prometnog sustava, uloga prometnog sustava u ukupnom gospodarskom sustavu, metodološke postavke prometnog planiranja te ciljevi u razvoju i planiranju prometnog sustava. U trećem dijelu pod nazivom Analiza i ocjena prostorno- prometnih modela prezentiraju se razine prostorno-prometnih modela, ciljevi izrade pojedinih razina prometnih planova, metodološke postavke za njihovu izradu, kao i osnovne smjernice za pripremu projektne dokumentacije prometne infrastrukture. U četvrtom dijelu naslova Planiranje urbanih struktura s gledišta prometa analiziraju se elementi urbane strukture, međuodnos urbanističkog i prometnog planiranja te uloga prometa u planiranju urbanih struktura. Peti dio, Vrednovanje i optimizacija prostorno- prometnih rješenja, obrađuje teorijske determinante i kriterije vrednovanja prostorno- prometnih rješenja s posebnim osvrtom na eliminacijske, usporedne, ekonomske i kvalitativne kriterije vrednovanja prostorno- prometnih rješenja, uz osnovno obrazlaganje temeljnih oblika višekriterijske analize. Prijedlog prostorno-prometnog modela urbanističkog planiranja Primorsko-goranske županije je naslov šestog dijela. Daje osnovne zakonske i podzakonske smjernice što se tiče načina izrade prostorno-planske dokumentacije. Dan je i poseban osvrt na prijedlog načina izrade prostorno-prometnih integralnih studija što se tiče Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te njen utjecaj na izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Analizira se mogućnost primjene spomenutog modela i njegov učinak na kvalitetu izrade prostorno-planske dokumentacije. U Zaključku se sustavno i koncizno formuliraju i prezentiraju najvažniji izvorni rezultati provedenih znanstvenih istraživanja, koji su opširnije elaborirani u znanstvenoj knjizi, a kojima je dokazana postavljena hipoteza. Na kraju ove edicije nalazi se bibliografija, sažetak, sažetak na engleskom jeziku, popis shema, popis tablica, popis grafikona, popis zemljovida, kazalo pojmova, kazalo kratica te kazalo imena, kao i bilješka o autoru. Na temelju znanstvenog istraživanja provedenog u ovoj knjizi ukazano je na ozbiljnost problema. Pokazano je kako se iskustva vezana uz prostorno-prometne integralne studije reflektiraju u životu i rješavaju u praksi te je, na temelju toga, moguće i potrebno pokrenuti znanstvenu diskusiju koja će biti podloga daljnjem znanstvenom i stručnom usavršavanju u segmentu prometnog planiranja, te moguća podloga za donošenje adekvatnih zakonskih i podzakonskih akata kojima će se i propisati obaveza izrade istih. Upravo činjenica da problem sustavnog prometnog planiranja nije, u teorijskom i praktičnom smislu, kontinuirano obrađivan, uzrokuje i problem u realizaciji izgradnje kvalitetne prometne mreže. Provedeno istraživanje ima za svrhu utvrđivanje znanstvenih činjenica na temelju kojih će se postaviti adekvatni konceptualni prostorno-prometni model. Kao čimbenik razvoja cjelokupnog prometnog sustava, model dobrog prostorno-prometnog planiranja pri izradi prostorno-prometnih studija određenog područja predstavlja temelj za izradu strateške prostorno-planske dokumentacije. On ima inicijalnu ulogu i preduvjet je za gradnju prometne infrastrukture pa i normalnog funkcioniranja prometnog sustava, u prilikama značajnog povećanja broja vozila i izražene podkapacitiranosti prometnica, što se osobito očituje na prometnoj mreži urbanih središta. Pošto su rezultati istraživanja primjenjivi u praksi i mogu biti putokaz za rješenje prometnih problema, svrha je istraživanja i primjena rezultata u praksi, što će, s obzirom na sveprisutan problem prometne preopterećenosti urbanih središta, biti od velike vrijednosti. Osobito je važno istaknuti kako rezultati istraživanja znanstveno i metodološki utemeljeno dokazuju isplativost sustavnog prometnog planiranja te potrebu za izradom prostorno- prometnih integralnih studija koja je podloga za izradu strateške prostorno-planske dokumentacije. Relevantnim spoznajama o primjeni modela prostorno-prometnog urbanističkog planiranja, prilikom izrade Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te njene implementacije u Prostorni plan Primorsko-goranske županije, dokazana je efikasnost i kvaliteta predloženog konceptualnog modela te potreba za njihovom implementacijom u stratešku prostorno-plansku dokumentaciju svih razina, nevisno o promatranom području.

regionalni razvoj ; strateško planiranje ; prostorno-prometno planiranje ; dokumenti prostornog uređenja ; mreža linija želja

nije evidentirano