Dubrovački statut i druge zakonske zbirke (CROSBI ID 54197)
Prilog u knjizi | stručni rad
Podaci o odgovornosti
Janeković-Römer, Zdenka
hrvatski
Dubrovački statut i druge zakonske zbirke
Dubrovačka politika u osvit novoga vijeka uvelike se oslanjala na Cicerona i njegovu postavku o državi kao najjačoj odrednici života pojedinca, na Aristotelovu ideju o dobru kao cilju države te na kršćanski humanizam i moral. Bitna komponenta tog svjetonazora jest republikanizam, na koji se nadovezuje domoljublje, poštivanje zakona i etičkih normi te odgovornost u javnom životu. Državna služba smatrala se služenjem općem dobru zajednice, a ne prilikom i oruđem za stjecanje materijalnih, društvenih i političkih prednosti. Upravo zato najviše državne službe nisu bile plaćene ili su donosile vrlo male prihode. U latinskim izvorima takve se službe nazivaju angaria, što primarno znači teret, čak i tlaka – taj naziv nosi samorazumljivu simboliku služenja visokih dužnosnika općem dobru. Kako kaže odluka Velikog vijeća iz 1429. o nadzoru nad službenicima, „pravda i pravedno vršenje službe je nasjajnija vrlina koja stabilizira vlasti, povećava dobrobit država i pojedinaca i omogućuje mir“. Svim spomenutim i mnogim drugim mjerama vlada je brinula da proslavljeni moto Obliti privatorum publica curate ne bi prešao u svoju suprotnost. To višestoljetno povijesno iskustvo i velika politička tradicija Dubrovačke Republike i danas nosi snažnu poruku koja može biti uzor i nadahnuće političkoj realnosti Republike Hrvatske.
Dubrovačka Republika, pravo, državna služba, korupcija
nije evidentirano
engleski
The Statute of Dubrovnik and other collections of laws
nije evidentirano
The Rrepublic of Dubrovnik, law, civil service, corruption
nije evidentirano
Podaci o prilogu
97-102.
objavljeno
Podaci o knjizi
Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku
Petrović, Zorislav Antun
Zagreb:
2014.
978-953-58326-0-7