hrvatski

Zdravlje naroda - bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj

Knjiga predstavlja studiju o razvoju sustava javnoga zdravstva u hrvatskim zemljama pod habsburškom vlašću tijekom druge polovice 18. stoljeća, odnosno tijekom vladavine Marije Terezije (1740.-1780.), Josipa II. (1780.-1790.) i Leopolda II. (1790.-1792.). Vladavina prosvijećenoga apsolutizma karakteristična za navedene vladare odlučujuće je utjecala na formiranje protomodernih društvenih struktura u Habsburškoj Monarhiji, tijekom kojega procesa država preuzima ključnu ulogu u organizaciji i oblikovanju sustava javnoga zdravstva te postavljanju kriterija za obavljanje medicinske prakse. U navedenom je razdoblju formirana mreža institucija posvećena brizi o zdravstvu, medicinska su znanja postala široko primijenjiva te je medicinska skrb postala dostupnija i kvalitetnija, ali je i pristup pacijentu postajao sve manje individualan, a sve više standardiziran. Povijesni procesi razvoja državne uloge u zdravstvenim pitanjima na području hrvatskih zemalja postavljeni su u kontekst širih europskih povijesnih procesa te su analizirani čimbenici uspjeha, ali i razlozi neuspjeha državnih regulativa, s namjerom da oni, upravo na primjeru javnoga zdravstva kao elementa državne uprave koji se odnosi na najširi krug stanovništva, ukažu na elemente suodnosa državnih institucija i pojedinačnih interesa važnih i za percepciju današnje uloge države, ali i pomognu razumijevanju intelektualnih transfera između sveučilišnih centara i prostora koji su društveno i politički tada smatrani „periferijom“. Analiza je rađena na temelju arhivske građe pohranjene u Hrvatskom, Austrijskom i Mađarskom državnom arhivu, kao i na temelju tadašnje zdravstvene zakonodavne regulative. Središte analize predstavlja Opći zdravstveni pravilnik iz 1770., prvi obuhvatniji normativni akt na polju javnoga zdravstva u Zemljama Krune Sv. Stjepana, koji se u knjizi donosi u prijevodu na hrvatski jezik. Pojedine teme obrađene u knjizi obuhvaćaju analizu idejnih temelja na kojima je počivao angažman državnih struktura u polju javnoga zdravstva, prikaz razvoja javnozdravstvenih institucija, postanak i organizaciju Sanitarnoga kordona, mogućnosti medicinske naobrazbe u Habsburškoj Monarhiji te razvoj visokoškolskoga sustava za medicinske praktičare, analizu zakonodavnih okvira razvoja pojedinih medicinskih struka, stanje i razvoj bolnica te analizu ideje „medicinske policije“ i napore državnih struktura na polju zdravstvenoga prosvjećivanja.

Povijest javnog zdravstva; hrvatska povijest; povijest uprave; Habsburška Monarhija; povijest visokog školstva

nije evidentirano