hrvatski

Utjecaj poljoprivrede na kakvoću hrane u pograničnome području

Priručnik Utjecaj poljoprivrede na kakvoću hrane u pograničnome području interdisciplinarni je prikaz utjecaja poljoprivrednih tehnologija na kakvoću hrane u okviru IPA projekta Doprinos poljoprivrede čistom okolišu i zdravoj hrani (Agriculture Contribution Towards Clean Environment and Healthy Food). U priručniku je u šest dijelova prikazan sustav kontrole kakvoće hrane u Republici Hrvatskoj, stauts esencijalnih i štetnih teških metala u tlima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, antiokisdativna svojstva povrća, zaštita uskladištenih proizvoda od štetočina, tehnologija obogaćivanja animalnih proizvoda i utjecaj pesticida na kakvoću hrane. U prvom je poglavlju čitatelju prikazana zakonska osnova sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj i uloga Hrvatske agencije za hranu u povezivanju institucija koje se bave zdravstvenom ispravnošću hrane. Krajnji je cilj povezana i standardizirana kontrola hrane po načelima analize rizika. Teški metali s aspekta neophodnosti, korisnosti ili štetnosti u agroekosustavu analizirani su u drugom poglavlju. Radi jednostavnijeg razumijevanja utjecaja čovjeka na prisutnost teških metala u prehrambenom lancu, analizirano je podrijetlo teških metala u tlu, antropogeni unos u ekosustav, atmosferska depozicija i utjecaj poljoprivrede na unos teških metala u tlo. U drugom su dijelu ovog poglavlja u kratkim crtama prikazane koncentracije teških metala u tlima Osječko-baranjske i Vukovarsko- srijemske županije. Namjera je autora upoznati čitatelje s vrlo povoljnim svojstvima slavonskih, baranjskih i srijemskih tala koja sadrže vrlo niske koncentracije najtoksičnijih teških metala Cd, Pb i Hg. Autori također žele ukazati na vrlo niske koncentracije Se u tlima koje značajno utječu na nedovoljnu koncentraciju Se u hrani biljnog podrijetla. U trećem su poglavlju analizirana antiokisdativna svojstva povrća, njihov značaj i potencijal u očuvanju zdravlja ljudi. Posebna je pozornost posvećena značaju češnjaka i paprike, ali su također pružene osnovne informacije o antioksidativnim svojstvima batata, tikve, divljeg luka, bijelog šampinjona, rajčice, kukuruza šećerca, graha i kelja pupčara. Četvrto je poglavlje posvećeno sažetom upoznavanju čitatelja s utjecajem zaštite uskladištenih proizvoda na kakvoću hrane. Poglavlje sadrži opise osnovnog prepoznavanja kontaminacije proizvoda štetnim kukcima i grinjama ili glodavcima na temelju vidljivih i skrivenih simptoma. Prikazani su i osnovni aspekti fizikalnih, kemijskih i bioloških mjera suzbijanja štetnika uskladištenih proizvoda i hrane. Tehnologije obogaćivanja animalnih proizvoda vrlo su značajni suvremeni postupci proizvodnje kvalitetnije hrane animalnog podrijetla. U petom poglavlju sustavno su prikazani funkcionalni sastojci peradskih proizvoda te obogaćivanje jaja i peradskog mesa funkcionalnim sastojcima. Namjera je autora bila educirati čitatelja o značaju i potencijalu peradskih proizvoda u pogledu proizvodnje i konzumiranja funkcionalne hrane, ali i o postignućima u obogaćivanju animalnih proizvoda na hrvatskim prostorima. Zadnje je poglavlje interpretacija izravnih rezultata istraživanja u okviru IPA projekta Doprinos poljoprivrede čistom okolišu i zdravoj hrani u području rezidua pesticida u uzorcima povrća (paprika babura, ajvarica, feferon i kupus) i uzorcima zrna pšenice, kukuruza i soje. Autori opisom sustava kontrole ostataka pesticida u hrani i prikazom analitičkih rezultata ukazuju na značaj poštivanja propisanih normi i na pozitivne rezultate u provedenim analizama jer niti je utvrđen rizik za različite potrošačke skupine niti su utvrđena prekoračenja maksimalnih razina ostataka pesticida. Međutim, korisna je dodatna edukacija i dodatna pozornost jer je utvrđena nepravilna primjena pesticida.

poljoprivreda ; kakvoća hrane ; sigurnost hrane ; teški metali i elementi u tragovima ; antioksidansi ; zaštita uskladištenih proizvoda ; obogaćivanje animalnih proizvoda ; rezidue pesticida i hrana

Sveučilišni priručnik