hrvatski

Poljska manjina u Hrvatskoj 1945.-2015.

Poljaci su jedna od izrijekom spomenutih nacionalnih manjina u ''Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj''. Prema tom zakonu Republika Hrvatska štiti ravnopravnost i potiče svestrani razvoj pripadnika poljske nacionalne manjine. U radu se poljskoj manjini pristupa interdisciplinarno. Njena je povijest prikazana s demografskog, kulturnog i vjerskog aspekta. Kako je na djelovanje Poljaka u Hrvatskoj utjecao odnos FNRJ/SFRJ i Narodne Republike Poljske (PRL), odnosno Republike Hrvatske i Republike Poljske, usputno su spomenute bitne odrednice tih odnosa. Nakon Drugog svjetskog rata većina pripadnika poljske manjine u Hrvatskoj preseljena je u Poljsku (1946-1948). Od šezdesetih do osamdesetih godina dolazi novi val Poljaka i to kao rezultat mješovitih brakova, koji su bili posljedica bolje suradnje dviju država. Razdoblje 70-ih godina značajno je i po brojnim kratkotrajnim ekonomskim migracijama iz Poljske u Hrvatsku. U nedostatku poljskih udruga, ključnu ulogu u organiziranju i međusobnom povezivanju poljske manjine prije hrvatskog osamostaljenja imao je poljski konzulat u Zagrebu. Godine 1990. osnovana je u Zagrebu Poljska kulturna udruga ''Mikołaj Kopernik'', a nakon 2000. godine u Hrvatskoj je osnovano još pet poljskih udruga. Poljaci su dali svoj doprinos boreći se u Domovinskom ratu, u kojem ih je nekoliko poginulo. Govoreći o poljskoj manjini treba spomenuti poljske svećenike koji djeluju u Hrvatskoj, prvenstveno članove pavlinskog i dehonijanskog reda. Prema zadnjem popisu stanovništva (2011), u Republici Hrvatskoj žive 672 osobe poljske narodnosti. Prema procjenama Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu i poljskih udruga u Hrvatskoj je oko 2400 osoba poljske narodnosti i njihovih potomaka.

Poljaci, poljsko diplomatsko predstavništvo u Zagrebu, poljske udruge, poljski svećenici, Domovinski rat

nije evidentirano