hrvatski

Doprinos poljoprivrede čistom okolišu i zdravoj hrani

Projektna knjiga istoimenog projekta Doprinos poljoprivrede čistom okolišu i zdravoj hrani (Agriculture Contribution Towards Clean Environment and Healthy Food – AGRI-CONTO- CLEEN) zbir je cjelokupnog trajanja dvogodišnjeg projekta i njegovih istraživanja. Značajan zadatak razvoja poljoprivredne proizvodnje u pograničnoj regiji je usklađivanje nacionalne potrebe povećanja proizvodnje hrane s općim, nacionalnim i regionalnim ciljevima razvoja održive poljoprivrede, očuvanja okoliša i konzumiranja kvalitetne hrane. Aktivnosti usmjerene prema nacionalnoj potrebi povećanja poljoprivredne i prehrambene proizvodnje su jačanje infrastrukture i kapaciteta poljoprivredne proizvodnje i sustavne kontrole utjecaja na okoliš. Značajan faktor razvoja i usklađivanja ciljeva je optimizacija unosa gnojiva i pesticida u pravcu proizvodnje kvalitetne zdrave hrane. Značajan problem može predstavljati nedostatak kontrole proizvodnje u poljoprivredom prehrambenom sustavu, nedovoljna edukacija i osposobljenost proizvođača za pravilno korištenje gnojiva i pesticida, nepovoljna struktura poljoprivredne i stočarske proizvodnje, te nedovoljna informiranost poljoprivrednih proizvođača o proizvodnom potencijalu, što dovodi do neupućenosti o utjecaju poljoprivrede na onečišćenje okoliša i kakvoću hrane. U svijetlu navedenih ciljeva pokrenut je IPA projekt Doprinos poljoprivrede čistom okolišu i zdravoj hrani (Agricultural Contribution Towards Clean Environment and Healthy Food - AGRI-CONTO- CLEEN). Glavni je cilj projekta usklađivanje razvoja poljoprivrede s očuvanjem okoliša i izgradnja sustava poljoprivredne proizvodnje u pravcu proizvodnje kvalitetnije hrane i poljoprivrednih proizvoda. S time je u vezi neophodna izgradnja održivog sustava kontrole onečišćenja okoliša iz poljoprivrede, poboljšanje stručnih i profesionalnih vještina i sposobnosti poljoprivrednih proizvođača, te izgradnje svijesti javnosti o stvarnom utjecaju poljoprivrede na očuvanje okoliša i proizvodnju zdrave hrane. Konkretni zadaci projekta u pravcu realizacije planiranih ciljeva sadržavali su izbor pilot farmi i utvrđivanje trenutnog proizvodnog sustava, kreiranje zajedničkog plana poljoprivredne proizvodnje u pravcu optimalne fertilizacije, zbrinjavanja organskog otpada i optimalne zaštite bilja na pilot farmama, analiza opterećenja okoliša poljoprivrednom proizvodnjom, kreiranje i održavanje kompjutorskog sustava s bazom podataka za sve proizvodne površine pilot farmi, kreiranje pojednostavljenog računalnog sustava odlučivanja u području fertilizacije, objavljivanje edukacijskih materijala (priručnici, web stranica, projektna knjiga), organizacija radionica s poljoprivrednim proizvođačima s (pilot) farmi, anketiranje (analiza rada) i treninzi šireg kruga farmera u pograničnom području, priključivanje novih farmera zajedničkom planu poljoprivredne proizvodnje i njihova edukacija kroz radionice i treninge, objavljivanje rezultata projekta i utjecaja poljoprivrede na okoliš i kvalitetu hrane, umrežavanje farmera i potrošača, dodjela potvrde farmerima za okolišno prihvatljivu proizvodnju zdrave hrane. Poljoprivredni fakultet u Osijeku kao vodeći partner i Srednja poljoprivredno- prehrambena škola „Stevan Petrović - Brile“ iz Rume realizirali su projektne zadatke kontinuiranom suradnjom sa svim projektnim partnerima: Hrvatska agencija za hranu, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, Regionalna razvojna agencija Srem iz Rume, Agencija za ruralni razvoj iz Inđije (pridruženi partner) i Poljoprivredna stručna služba iz Rume (pridruženi partner). U projektu je s hrvatske strane kroz sve aktivnosti u potpunosti bilo uključeno 6 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s ukupnom proizvodnom površinom 514 ha, od čega 4 farmera i 350 ha u Osječko- baranjskoj županiji, a 2 farmera i 164 ha u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Realizacija je obuhvatila veliki broj aktivnosti u području diseminacije ideja, ciljeva i rezultata projekta, ali i u području informiranja javnosti i edukacije poljoprivrednih proizvođača i potrošača. Uzorkovanje tla, biljnog materijala i organskog gnojiva provedeno je na poljoprivrednim površinama i farmama nekoliko desetaka poljoprivrednih proizvođača iz mjesta: Antunovac, Vinogradci, Kopačevo, Cerna, Darda, Donji Miholjac, Rakitovica, Gajić, Josipovac, Klisa, Tenja, Petrijevci, Hrastin, Vladislavci, Berak, Prkovci i Soljani. Terenske aktivnosti su obuhvatile 2 županije i 7 gradskih regija (baranjska, miholjačka, osječka, valpovačka, vinkovačka, vukovarska, županjska), odnosno 13 općina i 17 naselja. Uzorkovanje tla je provedeno na proizvodnim površinama 39 poljoprivrednih proizvođača, a u projekt je kroz uzorkovanje tla, biljaka i/ili organskih gnojiva te anketno istraživanje i analizu poljoprivredne proizvodnje direktno uključeno ukupno 46 poljoprivrednih proizvođača. Ukupno je uzorkovano 399 uzoraka tla tijekom 2013. i 2014. godine. U svim uzorcima tla analizirana su osnovna agrokemijska svojstva i dopunska svojstva potrebna za određivanje plodnosti tla i svojstva potrebna za utvrđivanje utjecaja tla na kvalitetu hrane (pH reakcija tla, sadržaj humusa, lakopristupačni fosfor i kalij, karbonatnost, hidrolitička kiselost tla, kationski izmjenjivački kapacitet tla, sadržaj mineralnog N, ukupni sadržaj esencijalnih i beneficijalnih (Fe, Mn, Zn, Cu, Ni, Co, Se) te štetnih (Cd, Cr, Pb, Hg, As) teških metala i elemenata u tragovima, biljkama raspoloživi teški metali i elementi u tragovima. Ukupno 108 uzoraka biljnog materijala prikupljeni su i analizirani kroz 2013. i 2014. godinu (pšenica, ječam, kukuruz, soja, uljana repica, šećerna repa, djetelina, lucerna, kupus, paprika, jabuka). U uzorcima biljne tvari analizirana su pokazatelji potrebni za izračun bilnace hraniva, za utvrđivanje dostatnosti raspoloživosti hraniva te za utvrđivanje ukupne koncentracije esencijalnih teških metala i toksičnih elemenata (koncentracije N, P, K, Ca, Mg, Fe, Mn, Zn, Cu, Mo, Ni, Co, Se, Cr, Cd, Pb, Hg, As). U izabranim uzorcima tla i biljnog materijala analizirane su i koncentracije rezidua pesticida. Tijekom provedbe projekta prikupljeno je ukupno 20 uzoraka različitih organskih gnojiva (kruti i polutekući goveđi stajski gnoj, ovčji, konjski, pileći i kozji stajski gnoj. U uzorcima organskih gnojiva analizirana su svojstva potrebna za određivanje fertilizacijske vrijednosti i ekološke pogodnosti gnojiva (sadržaj suhe tvari, organska tvari, pepela, pH reakcija, konduktivitet, C/N odnos, ukupne koncentracije N, P, K, esencijalnih i toksičnih teških metala. Na samom početku provedbe projekta, tijekom jeseni 2013. godine, provedena je početna analiza strukture proizvodnje, gnojidbe i zaštite bilja na poljoprivrednim gospodarstvima u pograničnom području anketnim upitnikom na poljoprivrednim gospodarstvima na području Osječko-baranjske i Vukovarsko- srijemske županije. Anketni upitnik je sadržavao ukupno 64 pitanja iz područja obilježja ispitanika, vrste i opsega poljoprivredne proizvodnje, strukture vlasništva i oblika gospodarstva, ukupne površine, broja čestica, strukture sjetve, broja grla, ocjene zakonskih propisa, uloge i uspješnosti državnih struktura, sposobnosti farmera, mineralne i organskengnojidbe, učestalosti i važnosti analize tla, gnojiva i biljne tvari, evidencije o zaštiti bilja, gnojidbi, agrotehnici i sjemenskom materijalu, učestalosti upotrebe različitih grupa pesticida, vremenu i načinu odlučivanja o aplikaciji pesticida te poznavanju osnovnih pojmova iz područja zaštite bilja. Jedan od zadataka projekta AGRI-CONTO-CLEEN bilo je povezivanje i umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i potrošača u pravcu ekološke i ekonomske optimizacije poljoprivredne proizvodnje. Početak umrežavanja bio je na projektnoj radionici u Vukovaru. Svim zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima i predstavnicima udruga predstavljen je Memorandum o suradnji na projektu i umrežavanju koji su u Vukovaru potpisala četiri poljoprivredna proizvođača, dvije udruge poljoprivrednika, jedan obrt te Hrvatska poljoprivredna komora. Postupak umrežavanja nastavljen je kroz aktivnosti projekta, a osim pilot farmera projekta i njihovih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, projektnom umrežavanju pridružili su se mnogi poljoprivredni proizvođači, kao i obrti i udruge. Umreženi OPG-ovi i udruge uvršteni su u projektnu bazu podataka s pravom na svoj prostor na mrežnim stranicama projekta. U sklopu projekta izrađene su različite vrste tiskovina radi diseminacije informacija i rezultata o utjecaju poljoprivrede na okoliš i kvalitetu hrane. Izrađene su i korisnicima podijeljene brošure, letci, naljepnice, posjetnice, te ukupno 9 priručnika. Priručnici su u edukacijskom pogledu najvažniji rezultat projekta. Objavljeno je ukupno 9 priručnika iz područja utjecaja poljoprivrede na okoliš i kvalitetu hrane s dominantnim fokusom na gnojidbu i zaštitu bilja. Priručnici su odlukama Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku objavljeni kao sveučilišni priručnici, tj. udžbenici u nastavi te kao takvi služe poljoprivrednim proizvođačima, agronomima, studentima poljoprivrede, ali i drugim korisnicima iz područja poljoprivrede i biotehničkih znanosti. Opseg pojedinih priručnika je u rasponu 56 do 123 stranice, a ukupno je u okviru 9 priručnika objavljeno 714 stranica teksta iz područja agroekologije, tloznanstva, ishrane bilja, fertilizacije, zaštite bilja, stočarstva i sigurnosti hrane. Objava priručnika rezultat je angažmana 43 sveučilišna profesora i znanstvenika u ulogama urednika (4), autora (22), recenzenata (19) i lektora (6). Priručnici su službeno poslani u 34 različite institucije (knjižnice, sveučilišta, fakulteti, instituti, srednje škole, jedinice lokalne i regionalne samouprave) u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Rezultat rada projekta je i web stranica (http://www.agroekologija.eu/agri-conto-cleen/) kao izvor informacija i rezultata provedbe projekta, ali i kao katalizator promicanja svijesti o očuvanju okoliša kao zajedničkom resursu cijele regije. Projektna web stranica ostat će aktivna i nakon završetka provedbe projekta u okviru aktivnosti Zavoda za agroekologiju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Također, tijekom dvije godine trajanja projekta kreirano je stotinjak najava, objava, članaka i reportaža o projektu u tiskanim medijima, televizijskim i radijskim reportažama i na raznim internetskim stranicama i portalima (npr. Glas Slavonije, Agroglas, Sremske novine, Novi magazin, Osječka televizija, Slavonska televizija, Vinkovačka televizija, Hrvatska radiotelevizija, Sremska televizija, Hrvatski radio, Radio Osijek, Slavonski radio, Radio Plus, Studentski radio UNIOS, Hrvatski radio Vukovar, Radio Dunav, Radio Srem, Radio Fruška gora, glas-slavonije.hr, osijek-online.com, osijeknet.com, osijek031.com, osijek.hr, sib.hr, vusz.hr, novosti.hr, agroklub.com, news.unios.hr, blogeri.hr, poslovni.hr, porc.opcina-erdut.hr, cibalia.info, najnovijevijest.net, veterina.com.hr, vinkovacka.tv, osjecka.com, hrt.hr, radio.hrt.hr, hrv.hr, radio-dunav.hr, vukovar- vu.com, lda-osijek.hr, hah.hr, agroekologija.eu, sremskenovine.co.rs, radiosrem.rs, sremskevesti.rs, radiofruskagora. com, sremska.tv, ruma.rs, novimagazin.rs, polj.savetodavstvo.vojvodina.gov.rs, poljskolaruma.edu.rs i rrasrem.rs, agroklub.ba, zupanijaposavska.ba). Tijekom realizacije projekta kreiran je i zajednički plan upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom kao skup agrotehničkih mjera usmjerenih ka optimizaciji gnojidbe i zaštite bilja. Plan obuhvaća 4 poglavlja: optimizacija raspoloživosti hraniva i gnojidbe, zaštita usjeva od korova, osnovne mjere aplikacije fungicida i osnovne mjere aplikacije insekticida. Sustav potpore odlučivanju je računalom podržan interaktivni sustav koji donositeljima odluke pomaže koristiti podatke kako bi riješili određeni zadatak, tj. softverski proizvod za pomoć pri donošenju direktno primjenjive odluke. U okviru IPA projekta AGRI-CONTO-CLEEN razvijena su četiri sustava potpore odlučivanju u području optimizacije gnojidbe i kalcizacije tala: 1. gnojidba ratarskih usjeva 2. izračunavanje potrebe kalcizacije 3. gnojidba povrća 4. model procjene fertilizacijske vrijednosti organskih gnojiva. Sustavi su na raspolaganju svim sudionicima projekta korištenjem web stranice projekta, suradnjom sa Zavodom za agroekologiju ili direktnim posjedom i uporabom poljoprivrednih proizvođača koji su sudjelovali u projektu i iskazali interes za kreirane sustave. Relacijska baza podataka kao produkt IPA projekta predstavlja skup svih podataka prikupljenih različitim aktivnostima projekta. U bazu su uključeni sociodemografski i geografski podaci prikupljeni analizama poljoprivredne proizvodnje, analitički podaci o tlu, biljnoj tvari i organskim gnojivima, tumačenje rezultata navedenih analiza i preporuke gnojidbe osnovnih ratarskih usjeva na temelju rezultata analiza. Projektnim aktivnostima prikupljeni su podaci o poljoprivrednoj proizvodnji i uzorci za analize iz 17 naselja smještenih u 13 različitih općina dvije najistočnije hrvatske županije. Završetkom projekta dio baze s informacijama o tlu je popunjen s podacima 361 geopozicije proizvodnih površina (38 geopozicija na dvije dubine: 0-30 cm i 30-60 cm te preostale 323 geopozicije na dubini oraničnog sloja tla 0-30 cm). Agrokemijski podaci o uzorcima tla sadrže 45 informacija za svaki uzorak. Baza podataka o biljnoj tvari sadrži podatke o koncentracijama esencijalnih, beneficijalnih i štetnih elemenata u različitim biljnim tkivima (organima). Navedeni su podaci također geopozicionirani te se lako mogu analizirati korelacije prikazanih svojstava tla i koncentracije elemenata u biljkama. Analitički podaci biljne tvari sadrže ukupno 24 informacije za svaki uzorak. Baza podataka o organskim gnojivima sadrži podatke o mjestu proizvodnje i vrsti organskog gnojiva, o svojstvima potrebnim za ocjenu fertilizacijske vrijednosti i ekološke pogodnosti gnojiva. Analitički podaci sadrže ukupno 30 informacija za svaki uzorak. Vrijednosti analiziranih svojstava tla statistički se značajno razlikuju po županijama za većinu analiziranih osnovnih svojstava, ali i za koncentracije teških metala. Statistički značajne razlike su također vidljive i između regija, gdje su najveće vrijednosti za pH, humus, AL-P2O5 i AL-K2O utvrđene u baranjskoj regiji, a najniže u valpovačkoj i miholjačkoj regiji. U pogledu ukupnih koncentracija teških metala u analiziranim tlima, utvrđene su najveće koncentracije Fe i Mn, pri čemu je koncentracija Fe višestruko veća od sume koncentracija svih ostalih teških metala. Najmanje koncentracije mikroelemenata i teških metala utvrđene su u valpovačkoj i miholjačkoj regiji, a najveće u vukovarskoj, baranjskoj, te županjskoj i vinkovačkoj regiji. Najveće su koncentracije Se u vinkovačkoj, miholjačkoj i županjskoj, a najmanje u vukovarskoj regiji. Izmjerene ukupne koncentracije Zn, Cu, Ni, Co, Cr, Cd, Pb, Hg i As u svim analiziranim tlima pograničnoga područja bile su ispod vrijednosti maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK). U analiziranim poljoprivrednim površinama u istočnoj Hrvatskoj niti u jednom od 342 uzorka poljoprivrednih tala nije utvrđena koncentracija bilo kojeg teškog metala iznad maksimalno dopuštenih koncentracija. Utvrđene su vrlo niske prosječne i pojedinačne koncentracije štetnih teških metala Cd, Pb i Hg i niske koncentracije štetnog metaloida As. Za kvalitetu hrane bitno je i da je u analiziranim tlima utvrđena vrlo niska razina esencijalnog Se što rezultira nedovoljnom koncentracijom Se u hrani biljnog podrijetla za ljude. U provedenim istraživanjima tala utvrđene su dostatne količine esencijalnih teških metala (Fe, Mn, Zn, Cu, Ni) i niske koncentracije štetnih teških metala (Cr, Co, Cd, Pb, Hg) i metaloida (As). U okviru projekta AGRI-CONTO- CLEEN svim farmerima su za analizirane poljoprivredne površine izrađene preporuke za gnojidbu ratarskih usjeva. Ukupno je izrađeno 1.775 gnojidbenih preporuka, a svaka se preporuka sastoji od 5 grupa informacija: geoinformacijski podaci, tumačenje rezultata analiza tla, plan gnojidbe dušikom i preporuka gnojidbe fosforom i kalijem, preporučena organska gnojidba i preporuka kalcizacije. Lokaliteti uzorkovanja u svih sedam regija su geopozicionirani i moguć je daljnji monitoring i praćenje plodnosti tala na tim lokacijama. Svi podaci iz baze podataka su uneseni u ArcGIS program kojim je provedena statistička i vizualna obrada podataka, te je moguće kartografski prikazati stanja plodnosti tla i koncentracije teških metala za analiziranu površinu ili područje. Poljoprivredna proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima u okviru IPA projekta AGRI-CONTO-CLEEN analizirana je anketnim upitnikom na samom početku projekta. Anketni upitnik sadržavao je 64 pitanja s fokusom na tehnologiju gnojidbe i zaštite bilja. Možemo zaključiti da jedna trećina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uopće ne provodi analize tla i ne raspolaže nikakvim podacima o plodnosti tala, dok samo 55% gospodarstava raspolaže dostatnim informacijama za gnojidbu primjerenu plodnosti tla. Organsku gnojidbu nikada ne provodi 47% ispitanika. Pri tome je jednako česta uporaba zrelog i svježeg goveđeg stajskog gnojiva. Prosječna mineralna gnojidba na 2.677, 65 ha ratarske proizvodnje je 112 kg/ha N, 75 kg/ha P2O5 i 88 kg/ha K2O. Analizirana tla na gospodarstvima prosječno pripadaju višim klasama opskrbljenosti fosforom nego kalijem te je prosječan odnos potreba gnojidbe kalijem nego fosforom veći od korištenih odnosa kalija i fosfora u gnojidbi. Odnos kalija i fosfora u najčešće apliciranim kompleksnim gnojivima je 1.5-2:1, a na većini bi površina trebao biti 2- 3:1 uz uporabu kalijeve soli svake 3-4 godine. Češća i raznovrsnija organska gnojidba veliki je potencijal povećanja plodnosti tala i smanjenja uporabe mineralnih gnojiva. Analizom proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i poljoprivrednim obrtima uključenim u provedbu projekta, utvrđeno je kako postoje značajne razlike između doza gnojidbe koje su do sada primjenjivali farmeri i preporuka gnojidbe koje su utvrđene na temelju rezultata analize tla. Na šest analiziranih gospodarstava je prilagodbom gnojidbe rezultatima analize tla moguće ostvariti na razini farme prosječnu uštedu u troškovima gnojidbe u rasponu od 175 do 563 kn/ha. Pri tome su potencijalne uštede na pojedinim proizvodnim površinama značajno veće od 1.000 kn/ha godišnje. Na području istočne Hrvatske ispitano je 54 poljoprivrednih proizvođača u svrhu istraživanja njihovih spoznaja o korištenju zaštitnih sredstava. Rezultati ankete su pokazali da je najveći broj proizvođača u sustavu konvencionalne proizvodnje (53, 7%) te da najviše uzgajaju ratarske usjeve (68, 5%). Od ukupne površine svih ispitanika (3025, 97ha) žitarice se uzgajaju na površini od 1861 ha. Nadalje, prema rezultatima ankete 98% ispitanika odgovorilo je da zna što su doza i koncentracija, a 96%, 87% odnosno 77% što su karenca, toleranca i djelatna tvar sredstva. Što su karenca, tolerance i djelatna tvar, točno su definirali 59% ispitanika, a 48% ispitanika je točno objasnilo pojmove doza i koncentracija. Redovitu evidenciju o zaštiti bilja na svom poljoprivrednom gospodarstvu vodi 83% ispitanika. Od sredstava za zaštitu bilja poljoprivredni proizvođači najviše primjenjuju herbicide (72%), potom fungicide (59%) i insekticide (48%). Za potrebe istraživanja IPA projekta Doprinos poljoprivrede čistom okolišu i zdravoj hrani uzorkovani su uzorci biljnog materijala iz skupine povrća (paprika babura, paprika ajvarica, feferona i kupus) te uzorci zrna (pšenica, kukuruz i soja). U monitoringu provedenih istraživanja ostataka pesticida u hrani biljnog podrijetla u većini slučajeva nisu utvrđena prekoračenja maksimalnih razina ostataka pesticida. Nađena je nedopuštena količina samo jednog pesticida. Rizici za različite potrošačke skupine nisu utvrđeni. Prekoračenja maksimalnih razina ostataka pesticida nisu utvrđena. Također je potvrđena i nepravilna primjena pesticida kao i ilegalna uporaba pesticida. Primjena odredbi navedenog Zakona će značajno smanjiti rizik i učinke od uporabe pesticida na zdravlje ljudi i na okoliš, te poticati integriranu zaštitu bilja i primjenu alternativnih metoda ili postupaka poput nekemijskih alternativa pesticidima i promovirati ekološku proizvodnju bilja. Važno je također naglasiti kako uspostavom Zakona pesticidi više neće biti dostupni svakoj osobi neovisno o njegovoj stručnoj spremi i znanju koje posjeduje, te da će se povećati zaštita zdravlja ljudi i okoliša od mogućih rizika povezanih uz nepravilnu uporabu sredstava za zaštitu bilja. Rezultatima analiza koje su provedene u okviru projekta dokazana je nužnost uspostave sustava održive uporabe pesticida i provođenje navedenih aktivnosti zbog ostvarivanja značajnog doprinosa većoj sigurnosti pri primjeni pesticida namijenjenih proizvodnji kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane.

poljoprivreda ; fertilizacija ; zaštita bilja ; plodnost tala ; zaštita okoliša

nije evidentirano