Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Od kapitulara Gargana de Arscindisa do Percevalova statuta (CROSBI ID 55117)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Matijević Sokol, Mirjana Od kapitulara Gargana de Arscindisa do Percevalova statuta // Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo. Povodom 700. obljetnice. Zbornik radova sa međunarodnoga znanstvenog skupa održanog od 24. do 25. rujna 2012. godine u Splitu / Radić, Željko ; Trogrlić, Marko ; Meccarelli, Massimo et al. (ur.). Split: Književni krug Split ; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu ; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2015. str. 99-111

Podaci o odgovornosti

Matijević Sokol, Mirjana

hrvatski

Od kapitulara Gargana de Arscindisa do Percevalova statuta

Statut jednog grada vrhunac je postignuća komune jer je njime dokazala svoju zrelost da uredi svoj život po onodobnim pravilima. Iako smo mi ovdje u prigodi obilježavanja sedamstote obljetnice Percevalova statuta ipak mnogima koji poznaju povijest Splita u stoljećima koja prethode njegovu nastanku misao pobjegne na ulogu koju je u razvoju komunalnog sustava Splita u teškim vremenima prve polovine XIII. st. odigrao potestat Gargano de Arscindis i njegov regimen Latinorum kao i Splićanin Toma Arhiđakon. Ne možemo ne sjetiti se Tome Arhiđakona koji vrlo biranim i preciznim riječima piše o prvom zapisu statutarnog prava grada Splita odnosno o Garganovom kapitularu iz 1239. godine.

Toma Arhiđakon, kapitular (capitularium, capitulare), Gargano de Arscindis, potestat, bone consuetudines, statuta, Percevalov statut

Svima koji se bave splitskom komunom te njezinim pozicioniranjem u povijesno-geografske okvire polazište je dakako Tomina Salonitanska povijest i ona poglavlja koja govore o dovođenju potestata Gargana u Split 1239. godine i njegovu načinu upravljanja gradom. Toma piše vrlo detaljno o Garganu kao o osobi, o obliku njegove uprave, o teškim vremenima tatarske provale i Garganovu ponašanju u toj situaciji te o odnosu potestata i kralja Bele IV. Toma Arhiđakon kao čovjek svoga vremena svjestan situacije u rodnom gradu opterećenom borbom i odmjeravanjem snaga hrvatskih velikaških obitelji za mjesto gradskog kneza zalaže se za novu političku doktrinu tzv. regimen Latinorum. Ona se očituje dovođenjem nepristrane plaćene osobe sa strane na mjesto gradskog upravitelja, poznate pod nazivom potestat. Kada je u Split za potestata doveden 1239. godine Gargano de Arscindis među njegovim prvim i najvažnijim zadaćama bilo je sastavljanje kapitulara s pravilima na kojima se temelji komunalna pravna uređenost. To je splitski prastatut. Njegov sadržaj nije nam danas poznat. No prema traktatu De regimine civitatum Ivana iz Viterba, Tomina suvremenika i firentinskog potestata, pa za

engleski

From the Capitularium of Gargano de Arscindis until Perceval's statute

nije evidentirano

Thomas the Archdeacon, capitularium, capitulare, Gargano de Arscindis, potentate, bone consuetudines, statuta, Perceval's statute

nije evidentirano

Podaci o prilogu

99-111.

objavljeno

Podaci o knjizi

Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo. Povodom 700. obljetnice. Zbornik radova sa međunarodnoga znanstvenog skupa održanog od 24. do 25. rujna 2012. godine u Splitu

Radić, Željko ; Trogrlić, Marko ; Meccarelli, Massimo ; Steindorff, Ludwig

Split: Književni krug Split ; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu ; Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

2015.

978-953-7395-74-2

Povezanost rada

Filologija, Povijest