hrvatski

Izidor Kršnjavi, Štefa Iskra i hrvatski franjevci

Posljednje godine života Izidora Kršnjavog kao i veći dio života njegove druge supruge Štefe Iskre ostao je, između ostalog, obilježen jakom povezanošću s hrvatskih franjevcima na Kaptolu. Dosadašnji izvori pokazuju kako Izidor Kršnjavi nije bio član tadašnjeg Trećeg reda sv. Franje, kako se to često provlači kao samo po sebi razumljivo, nego je bio franjevački subrat ili confratar, laik koji je na osobit način zadužio samostan te je kao takav uvršten u red franjevačke subraće s posebnim pravima i povlasticama, bio je izvanjski član Prvog reda sv. Franje. Njegova supruga, Štefa Iskra, postala je članicom Trećeg reda u franjevačkoj crkvi na Kaptolu malo nakon njegove smrti, 9. listopada 1927. Bila je i predsjednica Trećeg reda i dugogodišnja suradnica tadašnjeg trećoredskog glasila „Glasnik sv. Franje.“ Površnim uvidom može se uočiti kako je Kršnjavi ostavio dubokog traga u životu franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda u prvoj polovici 20. stoljeća. Osim velike zidne freske „Sv. Franjo propovijeda pticama“ u svetištu crkve na Kaptolu, tragove njegova angažmana možemo pronaći i u tadašnjim trećoredskim glasilima, kao i u činjenici da je Kršnjavi autor dvaju romana o sv. Franji, jednako kao i to da je bio angažiran oko neuspjelog projekta obnove crkve Trsatskog svetišta. Izidor Kršnjavi i Štefa Iskra svakako se ubrajaju u red zaslužnih nositelja franjevačke duhovnosti, osobito na polju laičkog angažmana, u prvoj polovici 20. stoljeća, svrstavajući se time u red tadašnjih znamenitih franjevačkih svjetovnjaka kao što su bili Mate Ujević i Velimir Deželić st.

hrvatski franjevci, sv. Franjo, Treći red sv. Franje, franjevaštvo, confraternitas

nije evidentirano