hrvatski

Restrukturiranje hrvatske brodogradnje u kontekstu pristupanja Europskoj uniji

Brodograđevna industrija od iznimne je važnosti za Republiku Hrvatsku jer je riječ o tradicionalnoj djelatnosti visoke kapitalne i tehnološke intenzivnosti te pokretaču razvoja raznih pratećih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Time je brodogradnja snažan generator zaposlenosti te razvoja lokalnog, regionalnog i nacionalnoga gospodarstva. Trenutno stanje razvijenosti hrvatske brodogradnje može se opisati kao tehnološko zaostajanje, mala razina produktivnosti, nepovoljna kvalifikacijsku struktura radnika, višak radne snage te nizak financijski potencijal. Zbog toga hrvatska brodogradilišta, koja su u većinskom državnom vlasništvu, moraju naći održivo rješenje za restrukturiranje s ciljem da im se omogućiti da posluju na međunarodnom tržištu učinkovito i po tržišnim načelima, a sve u skladu s postojećim pravilima i propisima Europske unije. Stoga je cilj ovog rada sustavno prezentirati dosadašnje rezultate restrukturiranja brodogradnje i privatizacije u Republici Hrvatskoj te daljnje izazove koji su stavljeni pred hrvatsku brodogradnju ulaskom u Europsku uniju. Dosadašnji pokušaji restrukturiranja nisu ostvarili pozitivne rezultate (osim brodogradilišta Uljanik), a punopravnim članstvom u Europskoj uniji, Republika Hrvatska se obvezala dovršiti proces restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta. Stoga se u radu sustavno analizira položaj hrvatske brodogradnje u odnosu na europsko i svjetsko tržište, dosadašnji pokušaji procesa restrukturiranja i privatizacije s posebnim osvrtom na državne potpore brodogradnji te buduće smjernice restrukturiranja.

brodogradnja ; restrukturiranje ; privatizacija ;

nije evidentirano