hrvatski

Bakteriofazi - strah i trepet za bakterije

1917. godine, francusko-kanadski mikrobiolog Félix Hubert d'Herelle uočio je da dolazi do raspadanja (lize) bakterije roda Shigella u prisustvu neke tvari. Tu tvar je nazvao bakteriofag, što znači »bakteriojed« i pretpostavio da je riječ o virusu, no drugi znanstvenici (npr. nobelovac J. Bordet) ismijavali su ga govoreći da je njegov »nevidljivi virus« zapravo enzim koji ubija bakterije. Tek 1940. godine, razvojem tehnologije doneseno je dovoljno dokaza uz pomoć kojih su bakteriofazi »postali« virusi. Danas znamo puno više o bakteriofazima. Vrlo vjerojatno su sve bakterije osjetljive na bakteriofage, ali pojedini bakteriofag u pravilu može napasti samo određenu bakterijsku vrstu, pa tako na primjer bakteriofag koji napada bakteriju Staphylococcus aureus neće moći inficirati bateriju Staphylococcus epidermidis, iako obje bakterije pripadaju stafilokokima. Doduše, otkriveni su i bakteriofazi koji mogu inficirati nekoliko različitih vrsta bakterija, no takvi su vrlo rijetki. Takve iznimke i tolika raznolikost nisu začuđujuće budući da je do 2008. elektronskim mikroskopom potvrđeno postojanje oko 5500 različitih bakteriofaga.

bakteriofag; terapija bakteriofagima; litički; lizogeni

nije evidentirano