hrvatski

Od zadataka kataloga do postupaka korisnika

Određivanje zadataka knjižničnog kataloga jedno je od ishodišta teorije bibliografske organizacije. Ujedno je riječ i o praktičnom polazištu za izradbu bilo kojeg nacionalnoga i/ili međunarodnoga kataložnog pravilnika. U prvom dijelu rada daje se pregled određivanja zadataka kataloga od utemeljitelja moderne katalogizacija Antonia Panizzija do IFLA-inih nastojanja iz 60-tih godina prošlog stoljeća iskazanih u Izjavi o međunarodnim kataložnim načelima (ICP) poznatijom kao Pariška načela. Posebno se ukazuje na stavove Eve Verone, autorice vrijedećega hrvatskoga kataložnog pravilnika. Drugi dio rada posvećen je promjenama u kataložnoj teoriji i praksi započetim 1998. objavljivanjem IFLA-ine studije Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa (FRBR) u kojoj je određivanje zadataka kataloga zamijenjeno određivanjem korisničkih postupaka. U tom će se smislu prikazati i nastavljajuće IFLA-ine studije: Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka (FRAD) i Uvjeti za funkcionalnost predmetnih autoriziranih podataka (FRSAD). Završni dio rada posvećen je promjenama u određivanju korisničkih postupaka u još neobjavljenom IFLA-inom dokumentu, FRBR-Library Reference Model (FRBR-LRM). Iznesena analiza može doprinijeti radu na novom hrvatskom kataložnom pravilniku čiji je trogodišnji projekt izradbe u tijeku.

zadaci kataloga, korisnički postupci, IFLA, FRBR, FRAD, FRSAD, FRBR-LRM, ICP, RDA, hrvatski kataložni pravilnik

nije evidentirano