hrvatski

Estetika u kartografiji od antike do renesanse

Estetska svojstva karte bitna su za kartografa koji izrađuje novo, originalno djelo. Od karte se očekuje da zadovolji potrebe korisnika u pogledu sadržaja, potpunosti, točnosti i cjelovitosti, ali je važan i estetski dojam, odnosno ljepota karte koja u očima promatrača budi osjećaj ugodnosti i zadovoljstva. Doživljaj lijepoga, uključivanje naših emocija (osjećaja) kod aktivnog promatranja karte, tema je o kojoj nije dovoljno pisano u literaturi. Karte svijeta drevnih civilizacija bile su kružnog oblika bez mjerila. Na kartama je vidljiva nakana autora da budu ne samo sadržajno potpune nego i estetski oblikovane uporabom boja za prikaz kopna i mora. Svaka nova civilizacija preuzela je vještine i spoznaje prethodne civilizacije. Kao uzor i neiscrpno vrelo korištena je filozofija, znanost i umjetnost antičke Grčke. U ovom članku dan je kratak pregled estetike kao filozofskog pojma od starogrčkih mislilaca do početka 16. stoljeća. Filozofi su se oduvijek pitali: gdje je izvor ljepote, da li je ona objektivna ili subjektivna, čime je uvjetovana estetska prosudba? Estetika je filozofija lijepoga. Ukratko su obrađene neke poznatije karte svijeta starih civilizacija kao i neki od filozofa koji su dali doprinos svoje filozofske misli o estetici.

kartografija; karta; estetika; filozofija; umjetnost

nije evidentirano