hrvatski

Učinak pušenja duhana na salivaciju

Svrha: U ovom istraživanju želio se ispitati štetan učinak pušenja duhana na funkciju žlijezda slinovnica. Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno na 60 ispitanika podijeljenih u dvije skupine: na ispitnu skupinu u kojoj su bili pušači i kontrolnu u kojoj su bili nepušači. Svaka skupina obuhvatila je 30 ispitanika. Svi sudionici ispunili su upitnik kako bi se prikupili opći anamnestički podatci i podatci o trajanju pušenja i broju popušenih cigareta na dan. Slina je skupljana metodom pljuvanja u graduirane epruvete, a količina nestimulirane i stimulirane sline izmjerena je i zabilježena u ml po minuti. Stimulirana slina skupljena je odmah nakon ispiranja usta 2-postotnom vodenom otopinom limunske kiseline koja je služila za poticanje izlučivanja. Tijekom kliničkih pregleda zabilježen je nalaz pigmentacija na zubima i obloženost jezika. Stupanj oralne higijene određen je indeksom plaka. Svi dobiveni podatci statistički su analizirani na razini značajnosti p <0, 05. Rezultati: Rezultati su pokazali značajne razlike u količini sline između pušača i nepušača. Uz to količina sline značajno se smanjivala s trajanjem pušenja i povećanjem dobi pušača. Također je dokazana razlika u kvaliteti sline: pušači imaju gustu, mukoznu slinu, a nepušači više seroznu, vodenastu. Osim toga, pušači imaju lošiji nalaz oralne higijene u odnosu prema nepušačima, a dokazana je i pozitivna korelacija između stupnja oralne higijene i duljine pušenja duhana. Zaključak: Iz istraživanja se može zaključiti da pušenje negativno utječe na lučenje sline: dugotrajno pušenje ga smanjuje i mijenja njezinu kvalitetu.

pušenje; duhanom uzrokovani poremećaji; slina; izlučivanje sline; kserostomija

nije evidentirano

engleski

The Effect of Tobacco Smoking on Salivation

Svrha: U ovom istraživanju želio se ispitati štetan učinak pušenja duhana na funkciju žlijezda slinovnica. Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno na 60 ispitanika podijeljenih u dvije skupine: na ispitnu skupinu u kojoj su bili pušači i kontrolnu u kojoj su bili nepušači. Svaka skupina obuhvatila je 30 ispitanika. Svi sudionici ispunili su upitnik kako bi se prikupili opći anamnestički podatci i podatci o trajanju pušenja i broju popušenih cigareta na dan. Slina je skupljana metodom pljuvanja u graduirane epruvete, a količina nestimulirane i stimulirane sline izmjerena je i zabilježena u ml po minuti. Stimulirana slina skupljena je odmah nakon ispiranja usta 2-postotnom vodenom otopinom limunske kiseline koja je služila za poticanje izlučivanja. Tijekom kliničkih pregleda zabilježen je nalaz pigmentacija na zubima i obloženost jezika. Stupanj oralne higijene određen je indeksom plaka. Svi dobiveni podatci statistički su analizirani na razini značajnosti p <0, 05. Rezultati: Rezultati su pokazali značajne razlike u količini sline između pušača i nepušača. Uz to količina sline značajno se smanjivala s trajanjem pušenja i povećanjem dobi pušača. Također je dokazana razlika u kvaliteti sline: pušači imaju gustu, mukoznu slinu, a nepušači više seroznu, vodenastu. Osim toga, pušači imaju lošiji nalaz oralne higijene u odnosu prema nepušačima, a dokazana je i pozitivna korelacija između stupnja oralne higijene i duljine pušenja duhana. Zaključak: Iz istraživanja se može zaključiti da pušenje negativno utječe na lučenje sline: dugotrajno pušenje ga smanjuje i mijenja njezinu kvalitetu.

smoking; tobacco related disorders; saliva; xerostomia

nije evidentirano