hrvatski

Europski sekularni identiteti: sekularnost u pluralu

Europska unija, kao novi politički sustav oblikovan iz različitih tradicija stvaranja političkih zajednica u Europi koje su u velikoj mjeri povezane novim političkim institucijama bez presedana, ne nosi sa sobom samo pitanja o političkim institucijama, akterima i političkim procesima. U središtu istraživanja političke znanosti jednako je relevantna, a možda u posljednje vrijeme i izrazito dominantna, istraživačka grana europskih studija koja u središte svoga interesa stavlja pitanja poput normativnog utemeljenja europske integracije, zajedničkog identiteta i vrijednosti. Razumijevanje stvaranja ove nadnacionalne integracije – sui generis političkog sustava, stoga je bitno obilježeno pitanjem utemeljenja povezanosti europskih građana s idejom integracije, poistovjećivanjem s europskim političkim projektima ili poistovjećivanjem s idealno zamišljenom Europom – europskim identitetom. Namjera je ovoga priloga pružiti neke od momenata koji nas mogu uputiti na daljnja istraživanja o sadržaju europskog identiteta, oblikovanju europskog identiteta usporedno ili nasuprot nacionalnim, regionalnim i drugim identitetima te pružiti mogućnost kritičkog odmaka od uobičajenog pristupa unaprijed zadanih političkih fenomena. Nadalje, budući da je suvremeni svijet u kojem živimo, kako ističe Charles Taylor, uronjen u ovostrano, duboko obilježen idejom da živimo u sekularno doba, najčešće lišeno onostranih eshatologija i soteriologija, ovaj rad nastavlja s kritičkim preispitivanjem konstrukcije ideje sekularnosti, sekularnoga identiteta i njegovih aporija, kao i kritičkim razumijevanjem stvaranja sekularnih političkih religija među koje se mogu ubrojiti neke od interpretacija sekularizma. Rad stoga, konačno, preispituje mogućnost teze o sekularizmu kao religiji, na tragu teze Waltera Benjamina o kapitalizmu kao religiji i Mihaila Riklina o komunizmu kao religiji. Teza ovoga rada jest da se u sekularno doba suočavamo s novom vrstom političke religije koja podrazumijeva i njezine ključne elemente: sekularistički kult, sekularistički nauk i sekularistički moral – mimo toga da se sama poistovjećuje s drugim sličnim religijskim fenomenima. Naposljetku, rad pokušava istražiti mogućnosti suživota određenih vrsta sekularizma s drugim religijskim sustavima i onim razumijevanjima svijeta koji doista odustaju od religijskih utemeljenja.

sekularnost ; sekularni identitet/i ; Europska unija ; sekularnost kao religija

nije evidentirano