Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Biskup Pavao Butorac u hrvatskoj historiografiji (CROSBI ID 56782)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Lupis, Vinicije B. Biskup Pavao Butorac u hrvatskoj historiografiji // Kotorski i dubrovački biskup Pavao Butorac - život i djelo, Zbornik radova okruglog stola održanog u lipnju 2016. u Kotoru / Lupis, Vinicije B. (ur.). Cetinje: Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809, 2016. str. 6-22

Podaci o odgovornosti

Lupis, Vinicije B.

hrvatski

Biskup Pavao Butorac u hrvatskoj historiografiji

Hrvatska historiografija još nije dovoljno obradila udio crkvenih povjesničara u tijekovima nacionalne historigrafije XX. stoljeća, poslije razdoblja XIX. stoljeća, u razdoblju tri totalistička režima i odnosa prema katoličkim intelektualcima. Poseban je problem bio na rubnom nacionalnom području u Boki kotorskoj. Poslije plejade crkvenih povjesničara s kraja XIX. i početka XX. stoljeća, osjećala se praznina na nacionalnom polju. Kao što je pisano poput don Lovre Katića, don Frane Bulića, fra Luja Maruna, svećenika i redovnika koji su uz brojne svećenike u bremenitim vremenima prvih desetljeća XX. stoljeća, nastojali sačuvati hrvatsku povijesnu baštinu za buduća pokoljenja, pridružio im se susjedni skrug dubrovačkih svećenika - zavičajnih povjesničara, gdje treba istaknuti: don Antuna Liepopilija, don Nika Štuka, don Vicka Lisičara i don Vladimira Taljerana. U Boki kotorskoj najpoznatiji predstavnici autodidaktične povijesne škole bili su: don Srećko Vulović, biskup Pavao Butorac, don Anton Milošević, don Gracija Ivanović, don Gracija Brajković, don Ivo Stjepčević i don Niko Luković. Kotorska biskupija poput Dubrovačke biskupije krajem XIX. i početkom XX. stoljeća imala je tu sreću da je imala cijeli niz darovitih i školovanih svećenika koji sus e uhvatili u koštac s brojnim povijesnim temamam svog rodnog kraja. Don Ivo Stjepčević sa svojim povijesnim raspravama i monografijama: Lastva, Prevlaka, Katedrala sv. Tripuna, Kotor i Grbalj, uz ostale radove, zasigurno je najistaknutije ime uz sintetičara analitčke historiografske autodidaktične struje – biskupa Pava Butorca. Autodidaktički povjesničar – kasniji kotorski i dubrovački biskup Pavao Butorac koji ga je kao intelektualac od formata uz svoj pastoralni rad odradio je iznimno dragocjenu dionicu svog životnog poziva, a to je sačuvanje povijesneg nasljeđa za nova pokoljenja. Mons. Pavao Butorac ( 26. III. 1888. – 22. XI. 1966.), intelektualac par exellance i vrstan povjesničar, svojim knjigama koje su nažalost brojne izašle tek u posljednje vrijeme u izdavačkom poduhvatu don Srećka Majića peraškog župnika poput kapitalne knjige ; Kulturna povijest grada Perasta, Kotor za samovlade (1355. – 1420.), Razvoj i ustroj Peraške općine, Boka kotorska u 17. i 18. stoljeću, biskup Butorac je postao poznatiji širem zanstvenom krugu. Važnost Butorčeva historiografskog rada, prije svega se očituje u iznimnom poznavanju arhivskih izvora, te korištenja danas nepostojećih arhivskih fondova i to doslovce u posljednji čas. Paralelno s Ferdinandom Braudelom (1902. – 1985.), perjanicom francuske analitičke škole koje sa svojim projektom Sredozemlje (1923. – 1949.), utro put suvremenim metodološkim načelima, a koji je i boravio u Državnom arhivu u Dubrovniku, Pavao Butorac je neovisno radio u istom vremenu po istim načelima urođene analitičke struje, temeljeći sve zaključke na poznavanju arhivske građe. Bilo da se radilo o gospodarskoj ili političkoj povijesti Butorac je suvereno vladao s činjenicama bokeljeske dionice hrvatske historiografije. Takav biskup koji je postao 1940. apostolskim upraviteljm dubrovačke biskupije, a do 1944. upravlja iz Kotora, a od tada stoluje u Dubrovniku, bio je biskup intelektualac sa margina nacionalnog teritorija i intelektualnog života. ne smijemo smetnuti s uma da je takav intelektualac poput don Pava Butorca bio izvrgnut konstantnim poniženjima, poput njegovih svećenika, ali vremenu usprkos do svoje smrti bavio se znanstvenim radom, svijestan da komunizam neće biti vječan, ali predviđajući da će praznina materijalizma ostaviti pustinju duha u kojoj se i mi danas nalazimo. Njegova životna zadaća bila je sačuvati za buduća pokoljenja hrvatskog naroda njegovu povijest, kulturu ukoričenu u tisućama stranica njegovih povijesnih rasprava i knjiga tiskanih za života i poslije, prije svega marom peraštanskog nadžupnika don Srećka Majića.

biskup, Pavao Butorac, Boka, Kotor historiografija

nije evidentirano

engleski

The bishop Pavao Butorac in the croatian historiography

nije evidentirano

bishop, Pavao Butorac, Boka, Kotor, historiography

nije evidentirano

Podaci o prilogu

6-22.

objavljeno

Podaci o knjizi

Kotorski i dubrovački biskup Pavao Butorac - život i djelo, Zbornik radova okruglog stola održanog u lipnju 2016. u Kotoru

Lupis, Vinicije B.

Cetinje: Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809

2016.

978-9940-9703-2-1

Povezanost rada

Povijest