hrvatski

Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – izvori

Ova je knjiga pokušaj autora da, uz korištenje dostupnih i do sada pronađenih izvora, na znanstveni način obradi i dokumentirano prezentira zbivanja na Hrvatskim željeznicama u Domovinskom ratu. U knjizi su prikazani najznačajniji događaji vezani uz stvaranje i rad Hrvatskih željeznica u ratnim uvjetima. Ukratko je kronološki prikazan raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije/SFRJ, stvaranje Republike Hrvatske/RH i protuustavno stvaranje tzv. Republike Srpske Krajine na području RH. Također, prikazan je gubitak nadležnosti saveznih organa uprave u Beogradu na teritoriju Republike Hrvatske, kao i osnivanje i ustroj Ministarstva nadležnog za željeznički promet sa sjedištem u Zagrebu. Knjiga podrobno opisuje ustroj Hrvatskog željezničkog poduzeća (osnovano krajem 1990.) i Hrvatskih željeznica (osnovane 1992.). Pamćenja radi, u knjizi su poimenično navedeni ministri zaduženi za promet u RH, rukovodstvo Hrvatskih željeznica, kao i pripadnici vojnih postrojbi željezničara, koji su, svaki na svoj način, dali neprocjenjiv doprinos u obrani Domovine. U knjizi su obrađene ratne štete (izravne ratne štete prema podacima iz 1999. veće su od 370 milijuna DEM, a neizravne su nekoliko puta veće) i financijsko stanje željeznice. Objavljena je i službena željeznička statistika koja prikazuje ukupnu duljinu pruga, broj željezničkih postaja, broj lokomotiva i vagona u Hrvatskoj od 1990. do 1998. Osim ratnih zbivanja, namjera mi je bila ukratko izložiti kako je u jeku najžešćega rata, na Hrvatskim željeznicama postojala i izuzetno razvijena privredna, znanstvena i kulturna aktivnost (pokretanje Euro City i Inter City vlakova, osnivanje zastupstava HŽ-a u inozemstvu, poduzeća i ustanova u vlasništvu HŽ-a, Znanstvenog savjeta Hrvatskih željeznica, Instituta prometa i veza i Željezničkog muzeja Hrvatske). Hrvatske željeznice dale su neprocjenjiv obol neovisnosti naše zemlje. Veliki doprinos u obrani Republike Hrvatske dali su mnogi djelatnici u sustavu Hrvatskih željeznica, bilo neposredno na prvim linijama bojišnice, bilo pružanjem svekolike pomoći za obranu domovine, kao i pružanjem pomoći oko zbrinjavanja prognanika. U kritičnim trenucima 1991., pojedini željezničari zajedno sa glavnim stožerom Zbora narodne garde (ZNG) razradili su plan obrane Zagreba, a željeznica je dala na raspolaganje 8 lokomotiva i 3.600 vagona svih serija koji su, vodeći računa o smještaju vojarni Jugoslavenske narodne armije (JNA), bili raspoređeni od Zaprešića do Dugog Sela. Bili su korišteni i kamioni Agencije za integralni transport (AGIT) koji su bili pripremljeni da u određenom trenutku, zajedno s vagonima, posluže u obrani Zagreba. Pojedini željezničari aktivno su sudjelovali u pripremi razoružavanja vojarni JNA, a u ljeto 1991. dobar dio željezničkih radionica prešao je na ratnu proizvodnju. Također, željezničke radionice prve su u Hrvatskoj počele od pružnih tračnica proizvoditi “ježeve” (protutenkovske zapreke). Na sva područja gdje je to bilo potrebno, vlakovima i kamionima braniteljima su bili prevoženi oružje, roba i hrana. Provodi se ratna sistematizacija i oko 5.000 zaposlenika HŽ-a ulazi u sastav ZNG. Željezničari prvi u Republici Hrvatskoj, 1. svibnja 1991., u svojim čvorištima formiraju jedinice prema ustrojstvu ZNG. Hrvatska vojska preuzela je i registrirala u srpnju 1991. tri jedinice sastavljene od željezničara: vinkovačku, osječku i novljansku. HŽ je nekoliko stotina svojih zaposlenika (gardista) opremio odorama i oružjem. Osim navedenih, postojale su još neke postrojbe sastavljene od željezničara, kao npr. splitska, šibenska, karlovačka, riječka i ogulinska. Osnovni zadatak željezničkih postrojbi bila je zaštita željezničkih objekata. Željezničari su zaustavili četiri vlaka JNA koja su vozila naoružanje. Dana 29. kolovoza 1991. zaustavili su i istovarili dva vojna vlaka. Prvi vlak vozio je na relaciji Brežice-Beograd, a zaustavljen je u Mirkovcima, a drugi je zaustavljen i istovaren u Vinkovcima, a vozio je na relaciji Celje-Ostružnica. Treći vlak zaustavljen je 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima, a vozio je na relaciji Kranj-Zenica, dok je četvrti zaustavljen isti dan u Slavonskom Brodu, a kretao se na relaciji Novo Mesto-Ljubljana-Zrenjanin. Oklopni vlakovi rađeni su u “Đuri Đakoviću” i “Brodosplitu”, a jedna je lokomotiva oklopljena u “Končaru”. U “Gredelju” je dorađen jedan oklopni vlak. Željezničari su prvi oklopni vlak preuzeli 17. kolovoza 1991. On je borbeno djelovao oko Novske, a zatim je povučen na bojište na sektoru Sisak-Sunja. Drugi vlak preuzet je 30. rujna 1991., a djelovao je na području Osijek-Vrpolje. Treći oklopni vlak, predstavnik Zapovjedništva operativne zone Split primio je 31. siječnja 1992. u funkcionalnom smislu. Najznačajniju financijsku pomoć Domovinskom ratu Hrvatske željeznice pružile su time što nisu refundirale plaće za svoje djelatnike koji su stupili u obrambene snage RH. Od druge polovice 1991. pa do sredine prve polovice 1992. prosječno mjesečno u sastavu Hrvatske vojske (HV) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) nalazilo se oko 4.800 zaposlenika HŽ. Za njihove plaće tijekom 1991. i 1992. HŽ su izdvojile 23 mln. USD. Na dan 1. siječnja 1992. u sastavu ZNG i MUP bilo je 4.825 zaposlenika HŽ. Osim velikih materijalnih gubitaka, željeznice su imale neprocjenjive gubitke i u ljudstvu. Veliki broj željezničara krenuo je među prvima u obranu suvereniteta RH. Prema dostupnim podacima u Domovinskom ratu poginulo je 198 željezničara, 335 je ranjeno, a 15 ih je nestalo. Od ukupnog broja ranjenih, 160 ih je dobilo status ratnih vojnih invalida (RVI). Na kraju knjige kao prilog naveden je popis radnika Hrvatskih željeznica koji su poginuli ili nestali u Domovinskom ratu – branitelji i civilne žrtve rata.

Domovinski rat ; ustroj ; Hrvatsko željezničko poduzeće ; Hrvatske željeznice ; željezničke vojne postrojbe ; oklopni vlakovi ; humanitarna pomoć ; ratna šteta

nije evidentirano