Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Studij povijesti u Zadru 1956.-2016. (CROSBI ID 14358)

Autorska knjiga | ostalo | domaća recenzija

Kozličić, Mithad ; Kasalo, Branko Studij povijesti u Zadru 1956.-2016.. Zadar: Sveučilište u Zadru, 2016

Podaci o odgovornosti

Kozličić, Mithad ; Kasalo, Branko

Faričić, Josip

hrvatski

Studij povijesti u Zadru 1956.-2016.

Unatoč brojnim poteškoćama oko pribavljanja relevatnih povijesnih izvora te dvojbama koje su se pojavile ondje gdje ih nije bilo dovoljno, ili su im podatci bili dvojbeni, u djelu se uspjelo ponuditi dovoljno kvalitetna rješenja za ovako uglednu publikaciju. Temeljem njih mogu se istaknuti stanovite tvrdnje čija fundiranost u povijesnoj građi različite provenijencije nije upitna, a s druge strane jasno oslikava mijene i probleme u razvoju studija povijesti u Zadru od akademske godine 1956./1957. do danas. Prvo, kao i kod svakog novog studija, nije priljev studenata problem, jer da jest tada se taj studij ne bi ni otvarao. Problem su kadrovi, sveučilišni nastavnici, koji će svojim znanjem i neumornim ra¬dom, tim studentima kroz predavanja, seminare i konsultacije pružati nova znanja i spoznaje. U zadarskom primjeru situacija akademske 1956./1957. bila je utoliko teža što se istodobno ustrojio i sa¬mi Filozofski fakultet, pa je studij povijesti bio tek jedan od utemeljiteljskih studijskih smjerova. U tom smislu nisu kadrovski problemi na početku jedino bili nazočni na tadašnjem Historijskom seminaru koji će kasnije promijeniti ime u Odsjek za povijest, već cjelini visokoškolske ustanove u kojoj je djelovao. Stoga se Odsjek za povijest kadrovski jačao kao i cjelina Filozofskog fakulteta u Zadru. Drugo, istinsko snaženje nastavničkog zbora, premda se uspijevalo dobiti dio kvalitetnih sveučilišnih nastavnika iz drugih gradova, moglo se realizirati jedino odgojem vlastitih novih nastavnika. To će biti formula za stalno snaženje toga nastavničkog zbora, čak do te razine, premda je od ustroja temeljnog studija prošlo tek petnaestak godina, da se pokrenu 1971. i poslijediplomski magistarski studiji. Naravno, ni jednog trenutka se nije pomišljalo da ih treba tako organizirati da na njima jedino predaju vlastiti sveučilišni nastavnici. Dapače, ti su nastavnici bili temelj i logično preuzeli na sebe najveći dio nastavnih obveza, ali po naravi sveučilišnog djelovanja, što znači otvorenost, angažiralo se i brojne nastavnike s drugih visokoškolskih, znanstveno- istraživačkih, arhivskih, muzejskih, bibliotečnih i drugih ustanova, pri čemu se jedino rukovodilo činjenicom da to budu najkvalitetnije osobe u znanstveno-nastavom i znanstvenom zvanju za pojedine znanstvene discipline. Jednako se činilo i za nekadašnji dodiplomski, nakon 2005./2006. preddiplomski i diplomski studij. Treće, paralelno, od samih početaka, radilo se na snaženju znanstveno-istraživačkog rada posebno kroz koncipiranje brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, organizaciji ili suorganizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, pa izdavačkoj djelatnosti od monografija i zbornika radova znanstvenih skupova do fakultetskog znanstvenog časopisa. K tome, poticalo se vlastite djelatnike da objavljuju i u drugim domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima, referiraju na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima koje su organizirale druge institucije u oblasti visokog školstva i znanstvenog rada u zemlji u inozemstvu. Time se zadarski skup povjesničara, nakon desetljeća kvalitetnog znanstvenog rada, legitimirao kao jedna od najuglednijih skupina u domaćim i širim okvirima, prvenstveno za povijesno-arheološke probleme istočnog Jadrana i bližeg zaobalja. Četvrto, na tragu vlastite usmjerenosti na znanstveno istraživanje povijesno-arheoloških procesa i problema na istočnoj obali Jadrana i bližem zaobalju, definirat će se i kasniji drugi poslijediplomski studiji, osobito oni posvećeni povijesti pomorstva, pa će i to postati jednim od prepoznatljivih značajki za Zadar i njegov nastavni zbor u domaćim i širim znanstvenim i stručnim okvirima. Peto, sve prethodno toliko je afirmiralo zadarski studij povijesti u domaćim i širim okvirima, da se baza iz koje su dolazili studenti, od nekadašnjeg pretežno dalmatinskog područja, tijekom desetljeća proširila na cjelinu Hrvatske, te susjednu Bosnu i Hercegovinu. Jer, jedino se u Zadru, uz klasičan studij povijesti, nudilo i specifična povijesna znanja vezana uz Jadran i njegovo bliže zaobalje tijekom svih povijesnih razdoblja. Nije to jedino povijest pomorstva, povijest kartografije Jadrana ili Historijska geografija Jadrana, već integriranost takvih spoznaja i znanja u sve studijske predmete, na svim razinama. Zaključno, temeljna je misija današnjeg Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, sljednika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, obrazovati povjesničare na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini kao buduće nastavnike (učitelje) povijesti u osnovnim i srednjim školama, djelatnike muzeja, arhiva te znanstvene istraživače instituta ali i sveučilišne nastavnike visokoškolskih ustanova. Istodobno, upućivati ih na kritičko promišljanje povijesti, uz nastojanje da se najkvalitetnije među njima potakne na nastavak obrazovanja do doktorata, pa na takav način pridonositi unapređenju povijesne znanosti na nacionalnoj i svjetskoj razini. U tom smislu nastaviti s jadranskom i mediteranskom orijentacijom kao temeljnim vlastitim opredjeljenjem i bitnom posebnošću u južnoeuropskim okvirima, uz jačanje znanstveno- istraživačkog rada, nakladničke djelatnosti, uspostavljanjem novih i učvršćenjem starih veza sa srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu. Dakako, nastojati još više ojačati vlastiti nastavnički zbor, a time i temeljnu bazu bez koje se budućnost ne može ni zamisliti. * Sve navedeno potkrepljuje sadržaj ove knjige u kojoj se u više poglavlja dalo 1. temeljne značajke iz razvitka studija povijesti u Zadru, uz rekonstrukciju po akademskim godinama svih stalno uposlenih nastavnika u znanstveno-nastavim i suradničkim zvanjima ; 2. temeljit pregled mijena u razvitku temeljnog studija povijesti po starom (predbolonjskom) i novom programu (bolonjskom) ; 3. ustroj i pregled svih poslijediplomskih znanstvenih studija (magistarskih i doktorskih) također prema predbolonjskom i bolonjskom programu ; 4. jezgrovite životopise s bibliografijom važnijih objavljenih znanstvenih radova stalno uposlenih nastavnika te vanjskih suradnika, ali i temeljne podatke o tajnicima ; 5. popis svih osoba koje su diplomirale povijest u Zadru kao jedno- ili dvopredmetni studij te onih koji su ovdje postigli magisterij ili doktorat iz povijesnih znanosti na poslijediplomskim studija, uz dodatak popisa osoba koje su postigle doktorat povijesnih znanosti izvan poslijediplomskog studija. U privitku knjige, u zasebnom džepiću s unutarnje strane zadnje korice knjige, donesen je CD na koji je u PDF formatu pohranjen najvažniji dio nastavnih planova i programa.

predbolonjski studij povijesti ; bolonjski studij povijesti ; poslijediplomski studij povijesti ; povijesne znanosti ; Filozofski fakultet u Zadru ; 1956.-2016. ; Hrvatska ; jadransko-mediteranska orijentacija

nije evidentirano

engleski

Study of History in Zadar from 1956 to 2016

nije evidentirano

pre-Bologna study of history ; study of history according to Bologna ; postgraduate studies of history ; Historical Sciences ; Faculty of Philosophy (contemporary called Faculty of Humanities and Social Sciences) ; 1956 to 2016 ; Croatia ; Adriatic and Mediterranean orientation

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zadar: Sveučilište u Zadru

2016.

978-953-331-127-2

272

objavljeno

Povezanost rada

Povijest