hrvatski

Analiza posljedica prometnih nesreća na cestama u Republici Hrvatskoj u vremenskom razdoblju od 2005. do 2014. godine

Republika Hrvatska se u europskom mjerilu, već dugi niz godina uvrštava među države sa slabijom prometnom sigurnošću. Statistički gledano, jedan od glavnih pokazatelja sigurnosti u cestovnom prometu je broj poginulih u prometnim nesrećama. Republika Hrvatska s ciljem poboljšanja prometne sigurnosti, odnosno smanjenja broja smrtnih žrtava već niz godina poduzima brojne aktivnosti. Jedna od glavnih aktivnosti su izmjene zakona o sigurnosti prometa na cestama, te kaznenog zakona, koje su u analiziranih deset godina (2005 - 2014), strože sankcionirale počinitelje, zbog kojih dolazi do nesreća sa najtežih posljedica, (nadasve prekoračenje brzine kretanja vozila, te vožnja pod utjecajem alkohola). Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom prometu podignulo na višu razinu, društvo mora uložiti znatno više napora u poboljšanje prometne infrastrukture i razvitak prometne kulture. Dio napora odnosi se i na policiju, koja svojim aktivnostima utječe na povećanje prometne discipline.Hipoteza da izmjene zakona mogu smanjiti ukupan broj prometnih nesreća i njihovih posljedica je potvrđena. Statističkim metodama dokazana je razlika u ukupnom broju prometnih nesreća i posljedica prometnih nesreća po godinama. Rezultati verižnih indeksa i Stopa promjene, tj. relativni postotni iznos promjene razine pojave tekućeg razdoblja prema prethodnom (St=Vt‐100) ukazuju na stalni trend smanjenja broja poginulih osoba u prometu na cestama, u razdoblju 2005.-2014. Statistička analiza broja prometnih nesreća s poginulim osobama u Republici Hrvatskoj i državama članicama Europske unije pokazala je da u svim zemljama zajedno postoji statistički značajna razlika u broju poginulih u prometnim nesrećama tijekom promatranog vremenskog razdoblja, u smjeru pada broja poginulih u prometnim nesrećama. Drugim riječima, Hrvatska slijedi taj trend.

prometna sigurnost ; prometne nesreće ; izmjene zakona

nije evidentirano