hrvatski

Uloga hrvatske glagoljičke baštine za sudbinu Istre nakon Drugog svjetkog rata

Članak je motiviran značajnim svjedočanstvima triju istaknutih znanstvenika, dr. Marije s. Agnezije Pantelić, akademika Branka Fučića i akademika Luje Margetića, prema kojima je hrvatska glagoljička kultura imala važnu ulogu u definiranju granice između Italije i ex-Jugoslavije tijekom Mirovne konferencije održane u Parizu srpnja 1946., pod pokroviteljstvom Saveznika. Iste je godine, uoči te konferencije, ukupno 37 pravnih i gospodarskih stručnjaka iz SAD-a (8), Engleske (7), Francuske (9) i Rusije (13), posjetilo Istru ožujka 1946. u trajanju od jednog tjedna, da bi prikupili bitne podatke koji se tiču kulturne, demografske i političke povijesti lokalnog stavnovništva u Istri (Hrvata, Slovenaca i Talijana). Iznimno dobro pripremljen Memoradnum (Spomenica) priređen je za navedene stručnjake na trima jezicima (engleskom, francuskom i ruskom), koji sadrži obilje podataka o povijesti Istre. Iz priloženih dokumenata i iz popratnih znanstvenih studija, može se vidjeti važnost hrvatskih glagoljičkih dokumenata. Osobito su važni pravni dokumenti, kao što su Istarski razvod, pisan hrvatskom glagoljicom tijekom 13. i 14. st. (1275.-1395.) na skoro 70 str., u kojem se pojam hrvatskog jezika susreće više od 20 puta. U pripremi Memoranduma i u javnim nastupima, osobito je važnu ulogu imao don Božo Milanović, hrvatski katolički svećenik iz Istre, koji je objavio tri opsežne i značajne mnonografije u pet svezaka. Posebno je značajna zadnja monografija, "Istra u dvadesetom stoljeću", objavljena posthumno 1992. i 1996. u dva sveska. Podrobniji podatci o hrvatskoj glagoljičkoj kulturi u Istri dostupni su na adresi www.croatianhistory.net/etf/etf/istria.html

Istra, glagoljica, Božo Milanović, Mirovna konferencija u Parizu 1946.,

ISSN 1334-8264