hrvatski

Fra Jakov Pletikosa (1704.-1769.): autor prvog putopisa na hrvatskom jeziku

Pletikosa nije imao namjeru napisati povijesno djelo, nego sva svoja djela piše iz ljubavi prema Svetoj Zemlji, kao i iz nakane da približi čitaocima spoznaje o njoj. Pišući sva svoja djela Pletikosa ostaje na tragu proze zastupljene u Grabovčevom "Cvitu razgovora" i Kačićevoj "Korabljici", što govori o njegovoj dubokoj ukorijenjenosti u književnu tradiciju dalmatinskih franjevaca usmjerenu prema prosvjećenju puka i podizanju vjerskog života u njemu. No, iako piše svoja djela kako bi podigao kulturološku razinu puka i potakao njegovu pobožnost, Pletikosa ostaje na tragu prosvjetiteljskog pristupa književnosti, osobito putopisima, jer izražava kritički duh i razboriti pristup stvarima i mjestima o kojima piše, ali ne zapostavlja niti svetopisamske navode, čime ostaje na tradiciji katoličke obnove. Sam putopis važno je književno djelo jezičnog izričaja preuzetog iz naroda, ali i primjer svojevrsnog teološkog pristupa povijesti jer sam autor mnoge povijesne činjenice tumači s čisto teološkog stajališta.

Sveta zemlja, putopis, hrvatski jezik

nije evidentirano