hrvatski

Komuniciranje tijela izvršne vlasti u Hrvatskoj: Komentar o zakašnjeloj državi

Komunikacija tijela izvršne vlasti (government communication) relativno je mlado istraživačko područje koje je tek posljednjih godina počelo intenzivno zaokupljati pažnju istraživača, prije svega s područja političke komunikacije, javne uprave i javnih politika. Njihov je cilj utvrditi kako vlade u medijatiziranom političkom okruženju komuniciraju s građanima i to na dvjema razinama: a) u smislu transparentnog informiranja građana i poticanja njihovog uključivanja u političke procese i b) u smislu uvjeravanja, mobiliziranja i pridobivanja građana za određene mjere, politike ili osobe. Ovaj rad ukratko prikazuje ključne odrednice i analitičke razine tog relativno mladog istraživačkog područja te, upotrebljavajući nekoliko ilustrativnih primjera iz vremena Vlade Zorana Milanovića, pokazuje u kojoj je mjeri Hrvatska prigrlila filozofiju strateškog komuniciranja u politici te postoji li u nas svijest o potrebi za sustavnom i strateški osmišljenom komunikacijom tijela izvršne vlasti. Zaključci ovog osvrta pokazuju da je „Kukuriku“ Vlada, u odnosu na prethodne Vlade, demonstrirala puno veću otvorenost i kvalitetu u komunikaciji s novinarima, otvorila nove, digitalne kanale komunikacije s građanima te počela puno kvalitetnije komunicirati svoje javne politike putem javnih informacijskih kampanja. Međutim, istodobno je Zoran Milanović, svojim odnosom prema profesiji odnosa s javnošću, dugoročno unazadio i usporio razvoj područja vladinih komunikacija u Hrvatskoj, koje i onako bitno kaska za razvijenim demokracijama.

komunikacija tijela izvršne vlasti ; vladine komunikacije ; javne informacijske kampanje ; Zoran Milanović ; Hrvatska

nije evidentirano