hrvatski

Prirodoslovci i matematičari. Postanak domaće akademske prirodoslovno-matematičke zajednice u Hrvatskoj

Polazište knjige je identifikacija svih 226 studenata koji su od početka sveučilišne nastave prirodoslovlja i matematike u Hrvatskoj (početak akademske godine 1875./76.) do promjene Sveučilišnoga zakona (kraj akademske godine 1893./94.) na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu upisivali kolegije iz prirodoslovlja i matematike. Identificirani studenti su svrstani u tri kategorije: i) oni koji su povremeno upisivali poneki kolegij iz prirodoslovlja ili matematike (62 studenta), ii) oni koji nisu dovršili studij (59 studenata) te iii) oni koji su dovršili studij (105 studenata). Studentska populacija koju su činili studenti kategorija ii) i iii) (studenti prirodoslovlja i matematike) je potom u prvom dijelu knjige potanko analizirana po različitim parametrima (teritorijalno, vjersko i socijalno podrijetlo, prethodno obrazovanje, dinamika upisa na studij i parametri studiranja). Za studente kategorije i) se na temelju statusa u trenutku upisivanja na Fakultet pokušalo naslutiti razloge koji su ih naveli na slušanje pojedinih kolegija iz prirodoslovlja ili matematike (obuhvaćeno 97% te skupine), a za studente kategorije ii) su rekonstruirane profesionalne karijere u drugim zanimanjima nakon napuštanja studija (obuhvaćeno 84% te skupine). U drugom dijelu knjige su pak detaljno rekonstruirane profesionalne karijere (u Hrvatskoj i u inozemstvu) studenata kategorije iii) (obuhvaćeno 96% te skupine) te je na temelju te rekonstrukcije potanko prikazan proces preobrazbe prirodoslovno-matematičke zajednice u Hrvatskoj krajem XIX. stoljeća.

Sveučilište u Zagrebu, znanstvena zajednica

nije evidentirano