engleski

Globalni novac, Politička uvjetovanost financijske informacije

Knjiga predstavlja rezultat autoričinih višegodišnjih istraživanja načina na koje je ekonomski uvjet postmoderniteta isprepleten s lingvističkom i simboličkom superstrukturom u doba globaliteta. Knjiga obrađuje fenomen globalnog novca u kontekstu procesa globalizacije, a u nju su inkorporirani rezultati istraživanja u okviru znanstveno-istraživačkog projekta «Globalizacija i hrvatske organizacije» što ga je autorica vodila kao glavni istraživač u razdoblju od 2003. do 2007.g.. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije, broj projekta: 00007019: http://bib.irb.hr Autorica obrađuje fenomen globalizacije u kontekstu globalne financijske krize 2007.-2009. godine i pojavu globalnog novca koji označava eru novog monetarizma i skreće pozornost na integrirane globalne financijske mreže, tržišta derivata, odgovornost bankarskog sektora i posebnu ulogu središnjih banaka u globalnom svjetskom gospodarstvu. Globalizaciju autorica promatra kroz njezin kritički aspekt političke borbe za novac. Taj aspekt borbe za novac utječe na transformaciju kapitalizma slobodnog tržišta u kapitalizam špekulativnih tržišta, a supremacija financijskog kapitala nad realnim gospodarstvom izaziva sve žešće krize. Autorica daje prilog na temelju vlastite analize i kritičke recepcije najznačajnijih radova iz tog područja, sagledavanju konzekvencija takvog procesa, a to je da globalni financijski poredak traži globalnu regulativnu kontrolu, pri čemu se transparentnost financijskog izvještavanja i postavljanje međunarodnih računovodstvenih standarda pokazuju kao presudni čimbenici modernog poslovanja. Stoga autorica formulira na kraju svoje analize poruku da su financije i računovodstvo u prvom redu socijalna djelatnost i previše važna društvena funkcija da bi bile prepuštene samo stručnjacima i menadžerima iz područja financijskog inženjeringa. Knjiga je među prvim takvim djelima u Hrvatskoj, a podijeljena je u tri dijela: Prvi dio: Političke borbe za novac ; Drugi dio: Virtualna moć novca u digitalnoj eri ; Treći dio: Moć simboličke i lingvističke superstrukture. Knjiga ukupno ima 10 poglavlja, Kazalo pojmova i Kazalo imena. Knjiga je pisana na jasan i sistematičan način, a studentima i ostalim čitateljima razumljivost izlaganja olakšava i sama konstrukcija poglavlja. Na početku savakog poglavlja nalaze se dva čimbenika: Debatna pitanja posredstvom kojih čitatelj postaje aktivni sudionik u tekstu i Predmet razgovora što obuhvaća ispitna pitanja kao smjernice za učenje i studentima olakšava svladavanje gradiva. U knjizi su prikazane tri vodeće paradigme što reflektiraju korporacijsku vladavinu: neoliberalna, društvena odgovornost korporacija i kritičko računovodstvo. Ova knjiga upućuje čitatelja na ogromne emancipatorske mogućnosti zanata sociologa. Knjiga je prilog sociologiji novca, što sociologiju prije svega shvaća kao društvenu kritiku, koja raspolaže metodološkim instrumentarijem za prepoznavanje povijesnih posebnosti modernih društava i uvodi koncept nove financijske demokracije postmoderne ere što pretpostavlja financijski pismene građane. To predstavlja ogroman izazov za sustave obrazovanja koji će u svoje nastavne programe morati inkorporirati pored jezične, matematičke i informatičke pismenosti i odlučujuću – financijsku pismenost. U komparativnoj perspektivi ova knjiga zaslužuje vrlo visoku ocjenu kvalitete diskursa, razrade teme i uvođenja novih varijabli i instrumenata za razumijevanje kompleksnosti i međuovisnosti procesa globalizacije. Pošto je ova knjiga originalno znanstveno djelo pisano s multidisciplinarnog pristupa, ona predstavlja značajan doprinos podjednako znanosti u Hrvatskoj, kao i svjetskoj znanosti.

Novac, globalizacija, slobodno tržište, financijska pismenost, postmodernitet

nije evidentirano