hrvatski

Kanfanar 1811.-1825. Demografska kretanja i svakodnevica u životu jedne župe

U ovoj knjizi autor analizira arhivsko gradivo vezano uz prva tri desetljeća XIX. stoljeća. Nakon uvodnih razmatranja posvećenih Dvigradu i njegovoj prošlosti te pregleda dosadašnje historiografske produkcije o ovome kraju, daje se sažet pregled administrativnog ustrojstva Istre tijekom francuske i druge austrijske uprave, uz poseban osvrt na ulogu Kanfanarštine. Ona je prema novom administrativnom ustrojstvu potpadala pod jurisdikciju vodnjanskog kotara te imala status pod općine. Posebna pažnja pridaje se crkvenoj povijest. Kroz rad na arhivskom gradivu i epigrafskim natpisima bilo je moguće rekonstruirati faze gradnje crkve sv. Silvestra. Analizirani su i inventari crkava sv. Silvestra, sv. Duha u Korenićima i sv. Marije Magdalene u Šorićima iz 1818., pisani rukom kanonika i župnog ekonoma Martina Medena. Ovi popisi pokretnih i nepokretnih dobara pružaju odličan uvid u stanje na terenu i teško imovinsko stanje župe i zbornoga kaptola. Svoje su mjesto u ovom poglavlju našli su i inventari imovine župnika, popis prihoda župe, kao i popis kanonika te ubiratelja desetina. Nova austrijska uprava brinula se o mnogim aspektima svakodnevnog života, tako je u Kanfanaru između 1816. i 1818. osnovana škola, u trajanju od dvije godine, što čini temu zasebnog kraćeg poglavlja. Iz građe koja govori o ovom razdoblju valja izdvojiti bilježničke spise Gašpara Medena. Ovom prilikom analizirano je sedam isprava, po tri oporuke, jedna darovnica te tri ugovora. Društveni odnosi, običaji prisutni u puku i još mnogi segmenti svakodnevnog života, izviru iz analize materijala Franciskanskog katastra. Prvo premjeravanje Kanfanarštine iz 1819. i 1824. daje nam uvid u broj stanovnika, imovinske odnose, a autor posebnu pažnju daje poljoprivrednoj proizvodnji. Opisani su načini obrade zemlje, vrste kultura koje su se tada sadile na poljima, ali i cijene namirnica koje su seljaci proizvodili. Uz pomoć knjige Stanja duša i mapa Franciskanskog katastra učinjena je i analiza kanfanarskih toponima, većina kojih postoji i danas, dok je manji dio zaboravljen. Drugi dio knjige posvećen je demografskim kretanjima na području Župe sv. Silvestra. Prva tri desetljeća XIX. stoljeća razdoblje je kada su oscilacije klimatskih prilika, uslijed velikih hladnoća i suša, dovodile do propadanja uroda. Tim gore bilo je zato jer se stanje degradacije poljoprivrede dogodilo u razdoblju koje je uslijedilo nakon napoleonskih ratova, kada je veći dio stanovništva već bio iscrpljen od raznih vojnih akcija i nameta. Kriza mortaliteta je Kanfanarštinu najgore pogodila 1817., kada je stopa smrtnosti utrostručena te 1824. kada je ona udvostručena. Ipak zbog velikog broja zabilježenih rođenja u godinama koje su uslijedile do kraja desetljeća zabilježeni su u matičnim knjigama pozitivni demografski trendovi.

Kanfanar, demografija, povijest

nije evidentirano