hrvatski

UPRAVLJANJE JEZERIMA I AKUMULACIJAMA U HRVATSKOJ - procesi, zaštita i valorizacija i OKRUGLI STOL o aktualnoj problematici Vranskog jezera kod Biograda na Moru

Jezera i druge zajezerene površine (prirodne močvare i bare, akumulacije i ribnjaci, pa čak i volumenski vrlo male stagnirajuće vode u podzemlju) predstavljaju vrijedne i posebno osjetljive vodne resurse, specifične po hidrologiji i ekologiji što čini procese upravljanja ovim sustavima vrlo složenim i zahtjevnim. Na području Republike Hrvatske nalazi se više vrlo značajnih jezera i močvara od kojih su neka zaštićena statusom nacionalnog parka, neka su pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska prirodna baština ili pak imaju status Ramsarskog lokaliteta. Unatoč kompleksnosti njihove zaštite i potrebe valorizacije vrijednosti koje imaju, jezerima i drugim zajezerenim vodnim površinama u Hrvatskoj nikada do sada nije bio posvećen niti jedan znanstveno - stručni skup koji bi u cijelosti obrađivao samo tu tematiku. Istina, bilo je skupova tematski vezanih uz pojedina jezera, kao na primjer vezano uz Plitvička jezera, jezero Vrana na otoku Cresu, Vransko jezero kod Biograda na Moru ili slično, no radilo se o tematski i prostorno ograničenim ciljanim skupovima. Skup „Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj – procesi, zaštita i valorizacija“, čiji je Zbornik radova predstavljen u nastavku, prvi je takav širi tematski skup u cijelosti posvećen problemima upravljanja, odnosno u tom kontekstu problemima zaštite i korištenja jezera i zajezerenih površina u Hrvatskoj. Osnovni ciljevi ovog skupa su diskusija i razmjena dosadašnjih saznanja znanstvenika i stručnjaka koji se bave problematikom jezera i zajezerenih površina. Jedan od ciljeva skupa je osiguravanje pregleda stanja jezera u Hrvatskoj, stjecanje uvida u probleme njihove zaštite te u konačnici osiguravanje doprinosa njihovoj cjelovitoj valorizaciji. Objavljeni radovi tematiziraju i pritiske koji djeluju na jezerske sustave, kao i utjecaj klimatskih promjena na njih. To je posebno važno zbog aktualnog trenda u Hrvatskoj – planiranje izgradnje većeg broja akumulacija kao odgovora na negativne posljedice klimatskih promjena i jačanja antropogenih pritisaka, prije svega usmjerenih na osiguranje vodnih zaliha za navodnjavanje i potrebe vodoopskrbe gdje raspoložive rezerve podzemnih voda nisu dostatne. U sklopu planiranih aktivnosti je i održavanje 3. Okruglog stola o aktualnoj problematici Vranskog jezera kod Biograda na Moru u kojem su zadnjih godina zabilježene pojave ekstremno velikih, ali i malih voda, kao i povećani antropogeni pritisci. Posljedice tih procesa utjecaja su i pojave intenzivnih zaslanjenja samoga jezera i njegovog okolnog krškog vodonosnika, dijelom uzrokovanih utjecajem recentnih klimatskih promjena/varijacija. Cilj Okruglog stola je osiguravanje i vrednovanje smjernica za daljnje programske aktivnosti u PP Vransko jezero. Objavljeni radovi u Zborniku obuhvaćaju različite teme kao što su hidrologija jezerskih sustava, utjecaji klimatskih promjena na jezerske sustave, antropogeni pritisci na jezerske sustave, procesi u jezerima i zaštita voda, ekosustavi zajezerenih površina, močvare, bare i ribnjaci, formiranje, korištenje i održavanje akumulacija te monitoring i ocjena stanja jezerskih sustava. Većina radova istovremeno obuhvaća više tema. Dio radova orijentiran je na pripremu posebnih tematskih priloga za Okrugli stol o aktualnoj problematici Vranskog jezera kod Biograda na Moru, kojim se, kao već trećim u nizu održanih okruglih stolova tijekom posljednjih 15-tak godina (prvi održan 2003.g.) nastoji potaknuti interdisciplinarno praćenje stanja jezerskog sustava te sagledavanje i rješavanje problema njegove zaštite i korištenja. Navedeno je tematizirano u preko 50 radova odjavljenih u Zborniku planiranih za prezentiranje na samom skupu. Iako, naravno, iznimno raduju autorski doprinosi u vidu objavljenih originalnih radova, cilj skupa ipak nije bio okupljanje i objava što kvalitetnijih originalnih znanstvenih radova vezanih uz jezera već ipak i nešto drugo i nešto više – razmjena saznanja i diskusija na samome skupu o onome što se zna ili još ne zna o jezerima i jezerskim sustavima, te o pristupu novim potrebnim saznanjima u svrhu primjerenog upravljanja jezerskim sustavima. U Zborniku su tiskani i radovi koji donose aktualne rezultate nekih ranijih istraživanja čiji su rezultati već bili objavljivani. Radovi sadržani u Zborniku imaju formu cjelovitih radova ili proširenih sažetaka – autorima je po prihvaćanju sažetaka ostavljeno da odaberu formu – u velikoj mjeri zastupljeni su prošireni sažetci koji pružaju osnovne informacije o obrađivanoj temi, ali ostavljaju i mogućnost autorima da na tu temu objave i cjeloviti rad u nekom časopisu. Jezera i zajezerene sustave se do sada promatralo i determiniralo uglavnom kao statičke sustave sa značajkama koje su imale u prošlom i sadašnjem vremenskom razdoblju te očekivanjima da će se i u budućnosti ponašati na sličan način. No, za razumijevanje njihova djelovanja, za njihovu zaštitu kao i za predviđanje njihova ponašanja u izmijenjenim rubnim uvjetima, na konceptualnoj razini sagledavanja nužno ih je analizirati kao dinamičke sustave – u kontinuitetu razvoja klimatskih, hidroloških, kemijskih i bioloških procesa i promjena koje oni nose. Dio objavljenih radova bavi se i tom tematikom. Dio radova prezentira i probleme jezera i zajezerenih površina te mogućnosti i praksu njihovog rješavanja iz susjednih zemalja s bliskog regionalnog prostora, čime daju doprinos unaprjeđenju prakse upravljanja tim složenim vodnim sustavima i na području Hrvatske. Veseli okolnost da je velik dio radova interdisciplinarnog karaktera kakav je bio zastupljen još u ranim razdobljima istraživanja jezera i jezerskih sustava u Hrvatskoj u iznimno vrijednim autorskim doprinosima Gavazzija, Pevaleka i Petrika. Jezera imaju karakter ne samo posebno vrijednih staništa, nego na neki način i živih organizama. Imaju svoju mladost, vitalno doba, starost i smrt te se jedino poznavanjem svih utjecajnih elemenata i njihovih međuodnosa mogu pronaći prikladne mjere kako bi se odložile neželjene promjene te primjereno valorizirale vrijednosti koje oni imaju. Želja svih koji su sudjelovali u organizaciji ovoga skupa i samoga zbornika bio je upravo to: osigurati znanstveni i stručni doprinos kako bi postojeća jezera i zajezerene površine što dulje imali razdoblje svoje mladosti i vitalnosti, a da se planiranje novih akumulacija, urbanih vodnih sadržaja i sličnih akvatičkih sustava odvija na način kojime će se minimalizirati moguće neželjene posljedice takvih zahvata. Koristim priliku i da se zahvalim svima koji su dali svoj doprinos u pripremi predmetnog skupa kao i pripremi samoga Zbornika radova, i koji su svoje vrijeme, znanje i entuzijazam usmjerili na tako specifične i važne probleme zaštite i valorizacije jezera i zajezerenih površina u Hrvatskoj.

jezera, akumulacije, procesi, zaštita, valorizacija

nije evidentirano