hrvatski

Posljednji građanski pozdrav: smrt i pogrebni rituali u zagrebu u drugoj polovici XIX. stoljeća

Rad ponudi analizu koncepta smrti od polovice 19. do početka 20 stoljeća u Zagrebu, tako da se osvijetli geneza problematike načina na koji smrt i umiranje dolaze do izražaja u javnom prostorima grada. Danas se smatra neprijepornim da su mnogi aspekti suvremenoga društva, kao što su moralnost, obiteljski odnosi, politički krajobraz, sekularizacija, modernizacija, naslijeđe građanske epohe 19. stoljeća. Stoga promatrati ulogu građanske elite u tom polju nam omogućuje i da prepoznamo čitav niz utjecaja, bili oni pozitivni ili negativni, koje su te elite imale (ili imaju) na zajednicu živih. Naime, analiza pogrebnih praksi (nekrolozi, pogrebni kultovi, zadužnice, žalovanja i korote) daje nam uvid u neke važne aspekte modernizacije, tada na djelu, kao što su primjerice: diskursi o prostorima mrtvih (groblja i njihov smještaj izvan gradskih zidina, krematoriji, mrtvačnice…) ; međuodnos s medicinom (liječnici, anatomija) ; proces sekularizacije modernog društva ; nove psihoanalitičke i filozofske doktrine, poput spiritizma. K tomu, novi tehnološki izumi 19. stoljeća zaslužni za pad troškova tiskarstva (koliko tekstualnih toliko i fotografskih sadržaja), usporedo s laganim povećanjem stope pismenosti, širom su otvorili vrata bujanju tiska i novina. Uspon modernog novinstva prati i rođenje potrošačkog društva kroz rast reklamnog sadržaja u sve brojnijim izdanjima novina. Među njima nalazimo i oglase koji referiraju na novo "tržište smrti" (reklame za zavode za pogrebe, pogrebna poduzeća, nadgrobne spomenike…).

povijest smrti ; kultura smrti u 19. stoljeću u Zagrebu ; pogrebni običaji ; žalovanje ; smrt

nije evidentirano